Vršiteljica dužnosti predsjednika Albulena Haxhiu povjerila je Albinu Kurtiju mandat za sastavljanje nove vlade, nakon što je Pokret Samoopredeljenje službeno predložio svog lidera, ujedno i aktuelnog premijera, za tu dužnost.
Mandat je dodijeljen nakon što je 13. septembra proglašeno konstituiranje Skupštine Kosova, uprkos izostanku potpredsjednika Skupštine iz redova Demokratske partije Kosova.
Kurti sada mora predstaviti sastav i program vlade Skupštini te zatražiti glasanje zastupnika. Sjednica za sastavljanje vlade sazvana je za nedelju, 13. septembar u 14:00 sati.
Pokret Samoopredeljenje (LVV) objavio je da raspolaže s 62 glasa za sastavljanje nove vlade, što uključuje njihovih 53 zastupnika te devet zastupnika iz redova manjinskih zajednica. Za sastavljanje vlade potreban je najmanje 61 glas.
Kako je konstituirana Skupština Kosova?
Skupština je proglašena konstituiranom nakon izbora potpredsjednika iz redova Demokratskog saveza Kosova i manjinskih zajednica.
Demokratska stranka Kosova (PDK) nije učestvovala na sjednici te je prethodno povukla kandidaturu Vlore Çitaku za mjesto potpredsjednice.
Predsjedavajuća sjednicom, Albulena Haxhiu, izjavila je da Skupština "ne može biti talac bilo koga, niti bilo kojeg političkog subjekta".
Kandidat LDK-a za potpredsjednika, Kujtim Shala, izabran je sa 75 glasova.
Nakon osam neuspjelih prijedloga Srpske liste, izabrana je srpska zastupnica Tanja Vujović. Dobila je glasove zastupnika LVV-a i dijela zastupnika LDK-a.
Bošnjačka zastupnica Emilija Rexhepi izabrana je kao predstavnica zajednica koje nisu srpske.
Nakon glasanja o potpredsjednicima, Haxhiu je objavila da se Skupština "smatra konstituiranom".
U ranijoj odluci, Ustavni sud ostavio je otvorenom mogućnost da Skupština funkcionira, pod određenim okolnostima, bez jednog od članova Predsjedništva, pod uslovom da je njihov izbor onemogućen, a da Predsjedništvo zadrži kvorum za odlučivanje.
Jedna od takvih navedenih okolnosti jest situacija u kojoj zastupnik ili parlamentarna grupa, koji imaju pravo predložiti člana Predsjedništva, ne iskoriste to pravo ili opstruiraju taj proces.
Čitajte:
Sjednica Skupštine odgođena nakon izlaska poslanika Demokratske partije Kosova iz saleDemokratska partija Kosova se protivi tom procesu
PDK se protivi tumačenju prema kojem je Skupština konstituirana bez potpredsjednika.
Përparim Gruda, zastupnik te stranke, izjavio je da se odluka Ustavnog suda, koja pod određenim okolnostima dopušta rad Skupštine bez člana Predsjedništva, ne može primijeniti u ovom slučaju.
Prema njegovim riječima, PDK se nije odrekao prava na predlaganje potpredsjednika, već je samo privremeno obustavio ostvarivanje tog prava dok Ustavni sud ne razjasni situaciju.
Istaknuo je da "niko ne može imati koristi od vlastitog kršenja propisa", tvrdeći da Pokret Samoopredeljenje ne može prekoračiti rokove za konstituiranje Skupštine, a zatim iskoristiti tu situaciju kako bi PDK-u uskratio pravo na predlaganje potpredsjednika.
PDK je najavio namjeru podnošenja žalbe Ustavnom sudu.
U međuvremenu, Kurti je izjavio da će zastupnici Samoopredeljenja glasati za kandidata PDK-a za potpredsjednika čim stranka bude spremna da ga predloži.
Zastupnici Demokratskog saveza Kosova (LDK) bili su jedini iz redova bivše opozicije koji su prisustvovali ovoj sjednici, budući da je Savez prethodno odlučio da ne učestvuje.
Nakon sjednice, zastupnica LDK-a Jehona Lushaku-Sadriu izjavila je da će njena stranka podržati svaku zakonodavnu inicijativu usmjerenu na razjašnjavanje pitanja vezanih uz ustavne rokove za konstituiranje Skupštine; dodala je da će dati svoj doprinos komentarima na zahtjev koji PDK podnosi Ustavnom sudu.
U međuvremenu, prilikom ulaska u Skupštinu uoči današnje sjednice, zastupnici Pokreta Samoopredjeljenje isticali su da su promijenili stajalište isključivo kako bi deblokirali proces konstituiranja i izbjegli četvrte parlamentarne izbore u dvije godine.
Međutim, lider Alijanse za budućnost Kosova Ardian Gjini i zastupnik LDK-a Ermal Sadiku tu su odluku protumačili kao dio scenarija koji, prema njihovu mišljenju, vodi k novim izborima 27. decembra.
Sada kada je Skupština konstituirana, počeo je teći rok od 60 dana za izbor predsjednika. Ako zastupnici ne uspiju izabrati novog predsjednika, izbori se moraju raspisati u roku od 45 dana. "60 dana plus 45 dana dovodi nas točno do 27. decembra. Dakle, cijeli ovaj zastoj, sve te igre oko Skupštine i sva ta odugovlačenja služili su samo tome da se dosegne datum koji su planirali", napisao je Sadiku.
Ipak, ostaje nejasno hoće li Ustavni sud proglasiti taj proces nevažećim kao odgovor na zahtjev koji bi PDK trebao podnijeti.
Izbori održani 27. decembra poklopili bi se s razdobljem praznika na kraju godine, vremenom kada se značajan dio kosovske dijaspore vraća u zemlju.
Zbog toga je taj datum politički značajan, osobito za Pokret Samoopredeljenje, koji je na prošlim izborima osvojio veći postotak glasova birača izvan Kosova nego birača koji žive u zemlji.
Na izborima u junu 2026. Samoopredeljenje je osvojilo približno 73 posto glasova pristiglih poštom i 83 posto glasova danih u diplomatskim predstavništvima, dok je među građanima koji žive u zemlji osigurao oko 43 posto glasova.
Čitajte:
Vladajuća i vodeća opoziciona partija dogovorili kandidata za predsednika KosovaOvi događaji otvaraju put za okončanje političke blokade nastale nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 7. juna.
Pokret Samoopredeljenje je izašao kao pobjednik, osiguravši 53 zastupnička mjesta. Uživa podršku devet zastupnika iz redova manjina, osam iz nesrpskih manjinskih zajednica (ne računajući Adema Hoxhu iz Jedinstvene goranske stranke i Dudu Balje iz Socijaldemokratske unije) te Nenada Rašića, jedinog zastupnika srpske manjine koji nije povezan sa Srpskom listom.
To stranci osigurava 62 glasa, jedan više od broja potrebnog za sastavljanje vlade. Ipak, ti glasovi nisu dovoljni za izbor novog predsjednika države.
Za izbor predsjednika u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, što iziskuje potporu zastupnika iz drugih stranaka.
Nedeljama je glavna tačka sporenja bilo konstituiranje Skupštine, budući da je Samoopredeljenje insistiralo na tome da se Skupština ne konstituira sve dok se ne postigne dogovor o predsjedniku.
Pregovori između Samoopredeljenja i Demokratske partije Kosova zaključeni su 31. avgusta službenom objavom da će obje stranke podržati zajedničku kandidaturu Bekima Sejdiua za predsjednika.
Ta je kandidatura izazvala duboke podjele unutar LDK-a jer je šestero od 18 zastupnika te stranke izjavilo da je neće podržati.