Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova (DSK) saglasili su se da Bekim Sejdiu bude kandidat za predsednika Kosova.
Sporazum je u ponedeljak objavio lider DSK-a Ljumir Abidžiku (Lumir Abdixhiku), posle sastanka s liderom Samoopredeljenja i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem (Albin).
"Od svih imena koja su predložena, složili smo se oko jednog imena – a to je prof. dr Bekim Sejdiu", rekao je Abdidžiku.
Sejdiju je obraćanju novinarima rekao da je prihvatio predlog da bude kandidat za predsednika, s obzirom na politički kontekst u kojem se Kosovo nalazi.
"Zbog ovoga se osećam počastvovanim, odnosno zbog poverenja koje su mi ukazale obe političke stranke", rekao je Sejdiu novinarima.
Čitajte:
Ko je Bekim Sejdiu, kandidat za predsednika Kosova?Bekim Sejdiu je profesor prava na Univerzitetu u Prištini i bivši sudija Ustavnog suda Kosova.
Takođe je službovao u kosovskoj diplomatiji, uključujući i funkciju ambasadora Kosova u Turskoj i generalnog konzula u Njujorku.
Posle objave Sejdiuove kandidature, bivša predsednica Vjosa Osmani - koja je učestvovala u svim rundama pregovora između Samoopredeljenja i DSK-a o pitanju predsednika – pohvalila je Sejdiuovu ličnost.
Osmani je rekla da Sejdiu predstavlja ozbiljnost, integritet i viziju koju zahteva pozicija šefa države.
Prema njenim rečima, Sejdiu prepoznaje izazove Kosova i pozvala je poslanike da mu pruže podršku.
Samoopredeljenje i DSK su održali niz rundi razgovora, prvobitno o sporazumu o koalicionoj vladi.
Međutim, pregovori o postizanju dogovora o koaliciji upravi, u kojima je DSK tražio učešće u izvršnoj vlasti i funkciju predsednika, nisu uspeli.
Abdidžiku je 13. avgusta izjavio da je odustao od svih uslova za formiranje institucija, rekavši da će njegova partija podržati konsenzualnog, nestranačkog kandidata za predsednika.
Posle toga su Kurti i Abdidžiku počeli razgovore usmerene na mesto predsednika, prvobitno se dogovorivši o profilu takve ličnosti, a prošle nedelje su objavili da su razgovarali o konkretnim imenima, ali nisu izneli druge detalje.
Demokratska partija Kosova i Alijansa su saopštile da će ostati u opoziciji i da nisu bile uključene u razgovore.
Čitajte:
Šta ako Kosovo ne izabere predsednika do 4. oktobra?Postizanje sporazum o pitanju predsednika, Kurti je postavio kao uslov za formiranje institucija, zbog čega konstitutivna sednica 11. saziva Skupštine, započeta 6. avgusta, nije završena.
Posle početka konstitutivne sednice, Kurti je zatražio dodatno vreme za razgovore kako bi se postigao dogovor o predsedniku, pre nego što predloži kandidata za predsednika parlamenta.
Sada, s dogovorom o predsedniku, čini se da je otvoren put ka konstituisanju Skupštine i formiranju Vlade, pri čemu je Abdidžiku, tokom konferencije za novinare pored Sejdiua i Kurtija, zatražio da se Skupština konstituiše "bez odlaganja" i da se formira nova izvršna vlast.
Kurtijeva stranka je na poslednjim izborima osvojila 53 mandata i, zajedno sa strankama nevećinskih zajednica, ima dovoljnu većinu od najmanje 61 glasa za konstituisanje Skupštinu i formiranje nove Vlade.
Međutim, da bi glasanje za predsednika Kosova bilo validno, potrebno je prisustvo 80 poslanika u Skupštini od 120 mesta.
Eventualnim sporazumom s DSK o pitanju predsednika, koja je osvojila 18 mesta, došlo bi se do najmanje 81 glasa, što je dovoljno za glasanje za novog predsednika, ako bi najmanje 80 njih bilo u sali.