Vlasti na Kosovu saopštile su u petak da su ostaci najmanje deset skeleta pronađenih u tri masovne grobnice u Zubinom Potoku poslati u Hag na DNK identifikaciju.
Ministra za rad, porodicu i vrednosti Oslobodilačkog rata u tehničkom mandatu Andin Hoti tokom posete Kaludri – jednoj od lokacija gde su pronađeni ostaci – zajedno sa porodicama nestalih, rekao je da su ostaci pronađeni na tom mestu poslati u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, gde će se izvršiti poređenje s uzorcima koja su dale porodice nestalih.
Valjon Hiseni (Valon Hyseni) iz Instituta za sudsku medicinu rekao je da očekuju da će vrlo brzo dobiti prve rezultate posle slanja deset skeletnih ostataka kako bi se utvrdilo kome pripadaju.
Iskopavanja su počela u julu i vlasti su 21. avgusta objavile da je završen proces iskopavanja i ekshumacije posmrtnih ostataka na tri lokacije u Maloj Kaludri i Jabuci u opštini Zubin Potoku. Specijalno tužilaštvo je navelo da su u tri masovne grobnice pronađeni posmrtni ostaci najmanje 23 osobe.
U vezi s ovim slučajem, tri osobe su uhapšene pod sumnjom za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i trenutno se nalaze u pritvoru.
Vlasti na Kosovu sumnjaju da bi posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama u Maloj Kaludri i Zubinom Potoku mogli pripadati "grupi mitrovačkih intelektualaca".
Čitajte:
Kurti: Ostaci 23 osobe u Zubinom Potoku odgovaraju 'grupi intelektualaca'Ta grupa od 23 osobe vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. Među njima su bili lekari, profesori, advokati i stručnjaci drugih profila.
Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da slučaj 23 nestale osobe vodi sedam godina i da dosad prikupljeni dokazi usmeravaju istragu ka njima, ali da će se tek DNK identifikacijom potvrditi da li zaista reč o tim osobama.
Šefica programa Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) za Zapadni Balkan Samira Krehić izjavila je pre nekoliko dana za Radio Slobodna Evropa da je pronalaženje posmrtnih ostataka samo početak složenog procesa identifikacije.
Prema njenim rečima, stanje ostataka, degradacija DNK i nedostatak dovoljnog broja uzoraka od članova porodice mogu otežati identifikaciju. U složenijim slučajevima, navodi Krehić, mogu biti potrebna dodatne ekspertize, analize i napori.
Čitajte:
Šta se dešava s posmrtnim ostacima pronađenim na sjeveru Kosova?Ona je navela da identitet žrtava i sam događaj ne treba prejudicirati pre završetka DNK analize.
"Tek kada sa sigurnošću budemo znali pojedinačne identitete svih pronađenih žrtava, može početi rekonstrukcija događaja, a ne obrnuto", rekla je Krehić.
ICMP je uključen u potragu i identifikaciju osoba nestalih u ratu na Kosovu još od 1999.
Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo u ratu 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata.
Kosovo je više puta tražilo saradnju Srbije u razjašnjavanju sudbine nestalih osoba i pristup vojnim arhivama za koje vlasti kažu da bi mogle pomoći u identifikaciji mogućih grobnica.