Kurti traži da Ukrajina prizna Kosovo, odbacuje paralele s Krimom

Kosovski premijer Aljbin Kurti, 6. oktobar 2026.

Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) pozvao je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da prizna nezavisnost te države, tvrdeći da paralele koje Rusija povlači između njegove zemlje i Krima ne stoje.

U autorskom tekstu za Kyiv Post, Kurti je podsetio na izjave Zelenskog u avgustu ove godine, kada je rekao da se stav njegove države prema priznanju Kosova nije promenio.

"Ono što je bilo upečatljivo jeste to što je ta izjava data u Beogradu, glavnom gradu Srbije, jedne od najbližih saveznica Rusije", napisao je Kurti.

Zelenski je 8. avgusta u Beogradu izjavio da Ukrajina poštuje "teritorijalni integritet naših partnera i međunarodno pravo. Za Kosovo ostaje nepromenjen stav".

Ukrajinski lider zahvalio je Srbiji na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i ta izjava je izazvala brojne reakcije.

"Predsednik Zelenski treba da prizna Kosovo, ne kao uslugu nama, već zato što bi se time ojačao upravo onaj međunarodni poredak koji Ukrajina godinama brani: poredak u kojem istorija nije dozvola za okupaciju, granice se ne menjaju silom, a manjim zemljama veće države ne uskraćuju budućnost", napisao je Kurti.

Kurti je kritikovao, kako je naveo, približavanje Ukrajine Srbiji. On je podsetio da je Kosovo osudilo rusku agresiju na Kijev, uskladilo se s međunarodnim sankcijama Evropske unije i SAD, pružilo utočište ukrajinskim novinarima i doprinelo vojnom pomoći i obukom.

Čitajte:

Da li nepriznavanje Kosova postaje diplomatski adut Ukrajine?

Srbija je, iako je podržala rezolucije Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022, dosad odbijala da se pridruži zapadnim sankcijama Moskvi.

"Između Kosova i Ukrajine može se povući mnogo paralela. Sukob u Ukrajini je prvi veliki rat u Evropi posle Kosova. Obe zemlje suočavaju se sa susedom koji se poziva na sporne tvrdnje iz istorije stare vekovima kako bi danas opravdao svoje teritorijalne pretenzije", naveo je Kurti.

Srbija odbija da prizna nezavisnost Kosova i smatra ga delom svoje teritorije.

Još jedna sličnost između dve zemlje, prema Kurtiju, jeste da je međunarodna zajednica u različitim trenucima podržala i Kosovo i Ukrajinu, u "izuzetnom prikazu međunarodnog jedinstva".

"U neobičnom razvoju događaja desilo se svojevrsno cik-cak kretanje. Zelenski se približio Srbiji, zemlji koja je dosledno odbijala da uvede sankcije Rusiji, čak i posle promene rukovodstva posle parlamentarnih izbora u oktobru, dok se sama Rusija stalno pozivala na primer Kosova", naveo je on.

Paralele Kosovo–Krim

U svom tekstu Kurti je pomenuo i paralele koje je ruski predsednik Vladimir Putin povukao posle aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.

On je podsetio da je ruski lider pominjao Kosovo kako bi opravdao ruske pretenzije na poluostrvo, citirajući Putinovu izjavu: "Naši zapadni partneri su svojim rukama stvorili kosovski presedan – u sličnoj situaciji, s čim su se oni saglasili – a sada vrište i jadikuju kada su stanovnici Krima iskoristili isto to pravo".

Prema Kurtiju, Putina ne zanima poštovanje međunarodnog prava.

"Njegovo pozivanje na Kosovo je umesto toga pokušaj diskreditacije Zapada", napisao je Kurti, dodajući da Putin optužuje Zapad da je sam stvorio presedan podrškom nezavisnosti Kosova.

"Kosovo nije Putinov presedan", istakao je Kurti.

Kijev svoj stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova obrazlaže pozivanjem na princip teritorijalnog integriteta i strahom da bi Rusija priznanje mogla iskoristiti kao presedan za okupirane ukrajinske teritorije.

Predsednik Odbora za spoljnu politiku i međuparlamentarnu saradnju u ukrajinskom parlamentu Oleksandr Merežko ranije je rekao za Radio Slobodna Evropa da u Ukrajini postoje različiti stavovi o priznanju Kosova, ali da je konačna odluka na predsedniku Zelenskom.

Merežko je rekao da su argumenti protiv priznanja Kosova uglavnom povezani sa strahom da bi Rusija mogla da iskoristi Kosovo kao presedan za okupaciju ukrajinskih teritorija, zatim s podrškom Srbije teritorijalnom integritetu Ukrajine i, do izvesne mere, sa srpskom municijom koja završava u Ukrajini.

Ipak, on je naveo da je lično skeptičan prema tim argumentima i da priznavanje Kosova ne bi prekršilo međunarodno pravo.

Čitajte:

Predsednik ukrajinskog parlamentarnog odbora objašnjava zašto Ukrajina ne priznaje Kosovo: Krim, Srbija i municija

Kurti je napisao da "nezavisnost Kosova nije bila ni nagla ni nepromišljena".

"Ona je bila rezultat dugog procesa: aparthejda i represije nad etničkim Albancima u bivšoj Jugoslaviji, posle čega su usledili rat, etničko čišćenje i genocid, pošto je Srbija već počinila genocid u Bosni i započela kampanju da isto učini na Kosovu. Proces je obuhvatao i duge pregovore, u kojima je posredovao Zapad", napisao je Kurti.

Osim kada je nezakonito anektirao Krim, Putin je i u drugim prilikama pominjao Kosovo. Na primer, on je u aprilu 2022. rekao da, ako Kosovo može da proglasi nezavisnost, zašto ne mogu Donjeck i Lugansk, misleći na dve separatističke oblasti na istoku Ukrajine koje je Rusija u februaru te godine priznala kao nezavisne države.

"Činjenica je da su mnoge zapadne države priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Mi smo učinili isto sa republikama Donbasa", rekao je Putin 26. aprila 2022. tokom susreta sa generalnim sekretarom UN.

Kosovo je doslednog odbacivalo takva poređenja.

Kurti je poručio "Krim je Ukrajina", a "Kosovo je Kosovo".

Reakcije na izjavu Zelenskog

Izjava koju je Zelenski dao u Beogradu u vezi sa stavom prema Kosovu dočekana je oštrim reakcijama na Kosovu, u Albaniji i u Kijevu.

Na Kosovu je ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca (Glauk) izrazio žaljenje zbog tog stava, ali je dodao da bi Priština pozdravila priznanje iz Kijeva. On je rekao da zemlja i dalje pruža "nepokolebljivu podršku" suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uprkos tome što ona ne priznaje Kosovo.

Iz protesta zbog izjave Zelenskog, opštinske vlasti u Prištini uklonile su veliku ukrajinsku zastavu postavljenu u centru Prištine, na kojoj je pisalo "Sloboda za Ukrajinu".

Albanija, članica NATO-a, kritikovala je Zelenskog, navodeći da je izjednačavanje Kosova s nekom drugom međunarodnom situacijom "pogrešno".

"Ne sme biti nikakvog nesporazuma u vezi s tim: svaki pokušaj povlačenja paralela ili izjednačavanja Kosova s bilo kojom drugom međunarodnom situacijom je pogrešan, oportunistički i potpuno netačan", saopštilo je albansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Čitajte:

Izjava Zelenskog u Beogradu o Kosovu izazvala reakcije u Prištini, Tirani i Ukrajini

Reakcija zbog stava Zelenskog bilo je i u Kijevu. Opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko rekao je u avgustu da je izjava ukrajinskog lidera bila "diplomatska greška", tvrdeći da njegova zemlja treba da prizna nezavisnost Kosova.

U međuvremenu, Jurij Hudimenko, ukrajinski ratni veteran i predsednik Javnog saveta za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu odbrane Ukrajine, takođe se usprotivio stavu Zelenskog.

On je rekao da se oseća "zgroženo i postiđeno" zbog stava ukrajinskog predsednika, podsetivši na podršku koju je Kosovo pružilo Ukrajincima, vojnicima i izbeglicama od početka ruske invazije.