Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) i lider Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumir Abdižiku (Lumir Abdixhiku) obećali su u ponedeljak da će nastaviti razgovore po pitanju izbora predsednika zemlje, kako bi se izbegli novi parlamentarni izbori.
Abdidžiku je posle sastanka s Kurtijem rekao da nije postignut dogovor o izboru šefa države u Skupštini Kosova, pošto je dosašnjoj predsednici Vjosi Osmani istekao mandat, ali je dodao da će se sastanci nastaviti u pokušaju da se pronađe rešenje.
"Pokušavamo da pronađemo zajedničko rešenje kroz sastanke. To je put kojim treba ići napred. Nastavićemo tim putem kad god možemo kako bismo izbegli izbore", rekao je on.
Kurti je rekao je da će neke tačke sastanka ostati poverljive, bez naznake u kom pravcu je razmatrano pitanje izbora predsednika.
"Odlučni smo da izbegnemo nove izbore, jer oni ne bi bili rešenje za broj od 80 poslanika (koliko je potrebno za izbor predsednika)", rekao je Kurti nakon dvočasovnog sastanka Abdižikuom u prostorijama Skupštine.
Abdžiku je na pitanje da li je DSK imao konkretna imena za poziciju predsednika, rekao da strane "još nisu stigle do te faze".
"U procesu su dva imena, kandidati Pokreta Samoopredeljenje, a DSK ima jasan stav da ne mogu sve državne funkcije pripasti jednoj političkoj partiji – to je naš stav", rekao je on.
Predsednici Vjosi Osmani predsednički mandat je istekao u subotu, posle čega je funkciju vršioca dužnosti predsednika preuzela predsednica Skupštine Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), kako je predviđeno Ustavom Kosova.
Mesecima unazad, glavne političke partije ne uspevaju da postignu konsenzus o izboru predsednika Kosova.
Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija pobedio je na decembarskim izborima i osvojio 57 poslaničkih mandata, ali to nije dovoljno za izbor predsednika.
Prema Ustavu, kandidat za predsednika Kosova mora da ima dvotrećinsku većinu glasova poslanika u Skupštini koja broji 120 mesta, odnosno najmanje 80 glasova.
Ukoliko u prva dva kruga glasanja nijedan kandidat ne osvoji neophodan broj glasova, u trećem krugu je dovoljna prosta većina, odnosno najmanje 61 glas uz neophodan kvorum od 80 prisutnih poslanika.
Ukoliko se predsednik ne izabere u tri kruga, prevremeni parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana.
Šta se do sada dešavalo?
Vlada Kosova formirana je 11. februara i par dana kasnije Kurti je započeo razgovore sa liderima glavnih opozicionih partija o pitanju predsednika, međutim strane se nisu usaglasile ni oko jednog imena.
Čitajte:
'Ko sluša zemlju koja ne može izabrati predsjednika?'Samoopredeljenje je 5. marta predložio dva imena za poziciju predsednika: ministra spoljnih poslova i dijaspore Gljauka (Glauk) Konjufcu i poslanicu Fatmire Kolčaku (Kollcaku), ali proces nije završen zbog nedostatka kvoruma.
Dan kasnije bivša predsednica Osmani donela je dekret o raspuštanju Skupštine i otvaranju puta za nove izbore.
Ona je bila zainteresovana za drugi mandat ali nije dobila neophodnu podršku.
Samoopredeljenje je potom osporilo ovaj dekret pred Ustavnim sudom, koji je doneo odluku da dekret nema pravno dejstvo i odredio 28. april kao krajnji rok da se izabere predsednik.
U suprotnom će Kosovo ići na izbore.
Premijer Kurti i vladajući Pokret Samoopredeljenje su u nekoliko navrata rekli da se izbori moraju izbeći i da je neophodno postići politički dogovor.