Vršilac dužnosti premijera Kosova, Aljbin (Albin) Kurti ocenio je sastanak sa liderom Demokratske partije Kosova Bedrijem Hamzom oko formiranja novih institucija nakon junskih izbora konstruktivnim, ali da nije doneo konkretan rezultat.
"U ovom trenutku ne mogu da kažem da imamo neki konkretan rezultat koji bih mogao da podelim sa vama", rekao je Kurti novinarima, te naveo da je cilj sastanaka sa političkim strankama da se u ustavnim rokovima formira Skupština, izabere Vlada i novi predsednik.
Hamza je, s druge strane, potvrdio da će njegova stranka ostati u opoziciji, te dodao da je odgovornost za formiranje novih institucija na Kurtijevom Samoopredeljenju.
Kurti je rekao da kao lider stranke koja je pobedila na izborima snosi odgovornost za formiranje Vlade, ali je ponovio da je izbor predsednika odgovornost svih političkih partija.
On je ponovio stav da predsednik treba da bude ličnost koja može da dobije podršku svih stranaka, te naglasio da bi takva kandidatura bila u skladu sa Ustavom.
"Dakle, neko ko nije član nijedne političke partije, neko ko je iznad polemika aktuelne političke scene, neko ko ima dokazane nacionalne, profesionalne i građanske vrednosti i ko bi na taj način predstavljao izraz jedinstva, kako to zahteva naš ustavni poredak. To nije samo naša ideja i zahtev, već duh i slovo Ustava", rekao je Kurti.
Prema njegovim rečima, Samoopredeljenje, Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova zajedno imaju dovoljan broj glasova da formiraju sve institucije.
Međutim, Hamza je nakon sastanka istakao da odgovornost za formiranje institucija pripada Samoopredeljenju, te ocenio da nijedna druga partija ne može izabrati novog predsednika države bez Kurtijeve stranke.
"Samoopredeljenje mora da pronađe partnere, u skladu sa svojim potrebama, kriterijumima i njihovim interesima, kako bi se obezbedile institucije", rekao je Hamza.
Kurti je naveo da Samoopredeljenje sa 53 mandata, uz mandate koje su osvojile nesrpske manjinske zajednice, ima više od 61 glasa, što je dovoljno za formiranje Vlade. Nije precizirao da li će se odmah nakon konstituisanja Skupštine pristupiti glasanju o izboru nove Vlade.
"Želimo da damo vremena razgovorima i konsultacijama kako bi zakonodavna vlast dobila ne samo predsednika Skupštine i Vladu, već i predsednika države", rekao je Kurti.
Za18 časova zakazan je sastanak Kurtija sa liderom Demokratskog saveza Kosova, Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku).
Sastanci političkih lidera održavaju se dva dana nakon potvrđivanja rezultata vanrednih parlamentarnih izbora održanih u junu, koji su održani jer političke stranke nisu uspele da postignu konsenzus o izboru novog predsednika.
Kurti je na sastanak pozvao i lidera Alijanse za budućnost Kosova Ardijana Đinija (Ardian Gjini), ali je on odbio poziv uz obrazloženje da je njegova stranka već iznela šest uslova koje bi Kurti morao da ispuni u zamenu za podršku oko formiranja institucija.
Čitajte:
Šta su doneli izbori Kosovu?Politički analitičar, Iljir (Ilir) Deda, smatra da su ovi sastanci pozitivan korak, ali je naglasio da je krajnje vreme da politički lideri "u roku od jednog ili najviše dva sastanka daju odgovor o formiranju institucija".
Deda je za Radio Slobodna Evropa rekao da bi održavanje novih izbora bilo veoma štetno za Kosovo i dodao da "Kurti, Hamza i Abdidžiku imaju veliku odgovornost da postignu dogovor i obezbede Kosovu funkcionalnu vladu, predsednika i političku stabilnost u naredne četiri godine".
Prema konačnim rezultatima izbora od 7. juna, Kurtijev Pokret Samoopredeljenje osvojio je 53 mandata, Demokratska partija Kosova 22, Demokratski savez Kosova18, a Alijansa za budućnost Kosova 7.
Nakon potvrđivanja rezultata, poslanike novog saziva očekuje konstituisanje Skupštine, formiranje Vlade i izbor predsednika države.
Za prva dva procesa potrebna je većina od 61 poslanika u Skupštini koja ima 120 mesta. Kurtijeva stranka raspolaže potrebnim brojem glasova za ta dva procesa, računajući na podršku stranaka koje predstavljaju nesrpske manjinske zajednice, a koje imaju deset mandata.
Međutim, i dalje ne postoji dogovor ili konsenzus oko kandidata za predsednika.
Čitajte:
'Prijelazna plata': Više od 150 hiljada eura mjesečno za bivše zastupnike na KosovuZa izbor predsednika potrebno je prisustvo dve trećine, odnosno 80 poslanika, kako bi glasanje u prva dva kruga bilo važeće.
Bez političkog dogovora nijedna parlamentarna stranka ne može da obezbedi taj uslov.
Pokret Samoopredeljenje navodi da će se razgovori o formiranju Vlade voditi tek kada bude poznat konačan sastav Skupštine Kosova.
Ustav predviđa da predsednik mora biti izabran u roku od 60 dana od konstituisanja Skupštine.
Ako se to ne dogodi, Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bili četvrti parlamentarni izbori od februara 2025. godine.