U glavnom gradu Sjedinjenih Država održava se sednica oba doma Kongresa, Senata i Predstavničkog doma, na kojoj članovi tog tela treba da potvrde epilog američkih predsedničkih izbora – tako što će sertifikovati glasove Elektorskog koledža.
To je ujedno i poslednja instanca izbornog procesa - pre predsedničke inauguracije 20. januara, prenosi Glas Amerike.
Zasedanje kojim će predsedavati američka potpredsednica Kamala Haris, ujedno i poražena kandidatkinja demokrata u trci sa izabranim predsednikom Donaldom Trapom, obavezno je prema američkom Ustavu.
Sve to događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Kapitol, sedište američke zakonodavne vlasti u Vašingtonu, kada je deo Trampovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, uticale da ga 2020. porazi odlazeći predsednik Džo Bajden.
Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.
Čitajte: Bivši američki diplomata Munter: SAD više neće imati tradicionalni pristup Kosovu i SrbijiTehnički, potrebno je da Kongres potvrdi ishod glasanja elektora svake američke države. Tokom poslednjih dana zbog toga su u centru Vašingtona pojačane mere bezbednosti - uključujući i metalnu ogradu u blizini zdanja Kapitola.
Procedura podrazumeva dopremanje izborne dokumentacija u posebnim kutijama od mahagonije koje se koriste za tu priliku.
Proces potvrde organizovan je tako da predstavnici republikanaca i demokrata naglas čitaju rezultate i zvanično prebrojavaju glasove. Američki potpredsednik, koji predsedava Senatom, proglašava pobednika.
Ukoliko je rezultat nerešen, Predstavnički dom odlučuje o pobedniku - pri čemu svaka kongresna delegacija ima jedan glas. To se nije dogodilo od 1800-ih godina prošlog veka i ne bi trebalo ni ovog puta jer izborni rezultat iznosi 312 elektorskih glasova naspram 226 u korist Trampa.
U odnosu na prethodnu sertifikaciju 2021. i nasilje koje je obeležilo - Kongres je pooštrio pravila. Tada je deo pristalica, sada izabranog predsednika Donalda Trampa, koji je tada bio poražen, izvršio nasilni upad u kongresno zdanje nastojeći da prekine proces - usled neutemeljenih tvrdnji o izbornim zloupotrebama koje su uzrokovale Trampov poraz i pobedu odlazećeg predsednika Bajdena.
Zakon o prebrojavanju glasova revidiran je 2022. kako bi se eksplicitnije definisala uloga predsedavajućeg Senatom i američkog potpredsednika – pošto je Donald Tramp vršio pritisak na bivšeg potpredsednika Majka Pensa da se usprotivi porazu republikanaca, što bi u znatnoj meri prevazišlo njegovu ceremonijalnu ulogu.
Pens je tada odbio Trampa čime je potvrđen poraz republikanaca što će, kako se u američkoj javnosti procenjuje, ovoga puta učiniti Haris u ime demokrata.
Prema revidiranom zakonu - potpredsednik nema prava da utvrđuje rezultate, već isključivo da ih potvrdi.
Čitajte: Eventualne Trumpove carine i efekti na automobilsku industriju u EUPošto se objave rezultati elektorskog glasanja neke od američkih država tokom sednice, član Kongresa ima mogućnost da uloži prigovor po bilo kom osnovu. Međutim, predsedavajući neće odobriti razmatranje ukoliko nije u pisanoj formi i ako ga nije potpisala petina članova oba doma Kongresa.
To je znatno više u odnosu na izbore 2020, kada je za razmatranje prigovora bila potrebna podrška po jednog člana Senata i Predstavničkog doma. Prag je podignut zakonom iz 2022 - kako bi se otežalo ulaganje neutemeljenih prigovora.
Ukoliko bi razmatranje prigovora bilo prihvaćeno, zajednička sednica Kongresa se prekida - a time bi se bavili Senat i Predstavnički dom u odvojenim sesijama. Da bi prigovor bio usvojen potrebna je podrška oba doma Kongresa i to prostom većinom glasova.
Kongresna potvrda glasanja Elektorskog koledža stvara preduslov za poslednju instancu procesa glasanja - što je predsednička inauguracija koja se u Kapitolu održava 20. januara u podne.
Ništa ne ukazuje da bi moglo biti problema - nalik onima pre tačno četiri godine, kada je veći broj pristalica danas izabranog predsednika, a tada poraženog kandidata Donalda Trampa, pokušao da prekine kongresno zasedanje.
Nakon smirivanja višečasovnih nemira, tokom kojih su stotine demonstranata provalile u Kongres i doslovce po zgradi jurile njegove članove, bila je potvrđena pobeda Džoa Bajdena.
Sa tim nasilnim događajem povezana je smrt šest osoba, dok su u neredima stotine bile povređene. Materijalna šteta na i unutar zdanja američkog Kongresa procenjena je na 2,8 miliona dolara.