Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov doputovao je u Peking u trenutku kada Kina pojačava diplomatske napore u vezi s ratom u Iranu, a usred američke blokade brodova koji pristaju u iranske luke, što je potez koji je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo "opasnim i neodgovornim".
Očekuje se da će Lavrov održati razgovore s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem tokom svoje posjete 14. i 15. aprila.
Prema navodima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, razgovori će obuhvatiti ratove u Iranu i Ukrajini, kao i produbljivanje veza između Pekinga i Moskve.
"Očekuje se temeljna razmjena mišljenja o nizu 'vrućih tema' i regionalnih pitanja, uključujući ukrajinsku krizu i situaciju na Bliskom istoku", navodi se i dodaje da će se tokom posjete razgovarati i o kinesko-ruskoj saradnji u multilateralnim tijelima poput Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), BRICS-a, G20, Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i Ujedinjenih nacija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gasovod koji bi mogao promeniti energetske tokove Azije
Posjeta Lavrova Kini dolazi nakon što mirovni pregovori u Islamabadu između Sjedinjenih Država i Irana nisu rezultirali dogovorom, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trumpa da pozove na blokadu brodova koji pristaju u iranske luke dok prolaze kroz Hormuški moreuz, stratešku tačku za svjetsko snabdijevanje energijom.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je taj potez "opasnim i neodgovornim" tokom konferencije za novinare 14. aprila.
Posjeta se odvija i u trenutku kada kineski lider Xi Jinping nastoji da igra vidljiviju ulogu u diplomatiji oko rata na Bliskom istoku, dok se tenzije između Teherana i Washingtona razvijaju.
Xi je 14. aprila ugostio šeika Khalida bin Mohammeda Al Nahyana, prijestolonasljednika Abu Dhabija, gdje je, prema kineskim državnim medijima, "iznio prijedloge za očuvanje mira u regionu".
"Suverenitet je osnova opstanka svih zemalja, posebno velikog broja zemalja u razvoju, i ne smije biti narušen", rekao je Xi, prema kineskom izvještaju sa sastanka.
Iako su neki izvještaji, uključujući i komentare samog Trumpa, sugerisali da je Kina imala ulogu u podsticanju nedavnih pregovora o prekidu vatre, ostaje nejasno koliko je uloga Pekinga bila ključna u privođenju Teherana za pregovarački sto.
Analitičari kažu da Kina teži jačanju svog globalnog statusa usred rata u Iranu, nastojeći prikazati Sjedinjene Države kao destabilizujuću silu u međunarodnoj politici i trgovini.
Peking i Moskva o ratu u Iranu
Iako je dio redovnih aktivnosti između Pekinga i Moskve, Lavrovljeva posjeta se dešava u ključnom trenutku rata u Iranu i odnosa Kine sa Sjedinjenim Državama.
Očekuje se da će Trump otputovati u Peking 14. i 15. maja na samit sa Xijem, koji će se fokusirati na niz trgovinskih, tehnoloških i vojnih pitanja.
Putovanje je prvobitno bilo zakazano za kraj marta, ali je odgođeno zbog rata u Iranu.
Sankcionisani naftni tanker kineskog porijekla trebao bi biti prvi brod koji će testirati novu američku blokadu Hormuškog moreuza, prema podacima o isporuci kompanija LSEG i Kpler.
Brod pod nazivom Rich Starry i njegov vlasnik, Shanghai Xuanrun Shipping Co Ltd, već su bili pod američkim sankcijama zbog poslovanja s Iranom.
U znaku dubokih tenzija koje je blokada izazvala u Pekingu, Guo Jiakuna, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, nazvao je američku akciju "opasnu i neodgovornu", dodajući da je Washington pokrenuo "ciljanu blokadu koja će samo pogoršati tenzije, podriti ionako krhki sporazum o prekidu vatre i dodatno ugroziti sigurnost prolaza kroz moreuz".
Ruska posjeta slijedi izvještaje CNN-a i The New York Timesa u kojima se navodi da američke obavještajne agencije imaju informacije o mogućim kineskim isporukama ručnih protivavionskih raketa Iranu.
Iako Kina to negira, američke službe procjenjuju da Peking razmatra načine podrške Iranu, uključujući isporuku komponenti, goriva i hemikalija koje bi se mogle koristiti u vojnoj proizvodnji.
Čitajte:
Kako iranska blokada Ormuza guši globalnu trgovinu mimo nafte i gasa?Stručnjaci ističu da je javna retorika Pekinga donekle ublažena otkako su krajem februara počeli američko-izraelski udari na Iran.
To se pripisuje dubokim vezama Kine s arapskim nacijama, ali i cilju Pekinga da balansira odnose s SAD-om uoči predstojećeg samita Trump-Xi.
Kina uveliko zavisi od nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz i zabrinuta je kako bi globalne ekonomske posljedice rata mogle ugroziti njenu ekonomiju.
Podaci objavljeni 14. aprila pokazuju da je zamah kineskog izvoza usporio u martu, uz rast od svega 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je značajan pad u poređenju sa januarom i februarom kada je rast iznosio 22 posto.