Rastuću ulogu Kine u Kirgistanu sve je teže ignorisati.
Tokom prve polovine 2026. godine, Kirgistan je izdao oko 61.000 radnih viza, prema podacima Konzularnog odjela Ministarstva inostranih poslova, od čega oko 60 posto kineskim državljanima.
Taj priliv kineskih radnika dio je šire ekonomske ekspanzije.
Prema službenim statistikama, u Kirgistanu je u posljednje tri godine registrovano gotovo 7.000 kineskih kompanija, udruženja i drugih organizacija.
Čitajte:
Kazahstan gradi državu nadzora. Da li će Kina biti njen uzor?Kineske kompanije uključene su u mnoge od najvećih infrastrukturnih, rudarskih i energetskih projekata u zemlji, a neki uključuju zakup državnog zemljišta do 49 godina.
Kina je takođe najveći bilateralni kreditor Kirgistana. Izvozno-uvozna banka Kine drži oko 1,6 milijardi dolara, ili 28 posto, od 8,9 milijardi dolara vanjskog javnog duga Kirgistana. U zemlji s nešto više od sedam miliona stanovnika, gdje stotine hiljada ljudi odlaze na rad u inostranstvo, uglavnom u Rusiju, a doznake izdržavaju mnoga domaćinstva, dolazak tolikog broja kineskih radnika bio je teško prihvatljiv mnogim Kirgistancima.
Situacija je potaknula zabrinutost zbog radnih mjesta, zemljišta, prirodnih resursa i nacionalnog suvereniteta, a mnogi Kirgizi izrazili su zabrinutost da lideri ove centralnoazijske nacije ne uzimaju u obzir njihove interese.
Mali incidenti, velike reakcije
Te su se zabrinutosti sve više pojavljivale na internetu, gdje čak i mali incidenti u koje su uključeni kineski državljani mogu brzo postati nacionalne kontroverze.
Nezadovoljstvo javnosti izbilo je posljednjih dana nakon što su se na internetu proširili video snimci nekoliko incidenata u koje su uključeni kineski državljani. Pojavili su se videozapisi koji prikazuju kineske građane kako navodno koriste električnu opremu za ulov ribe u zaštićenom gorju Arpa. Incident je izazvao bijes javnosti na internetu i pozive vlastima da istraže moguća kršenja propisa o zaštiti okoline.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tuča u kojoj su učestvovali kineski radnici izazvala antimigrantske reakcije u Kirgistanu
Još više negativnih reakcija izbilo je nakon što su kružili snimci koji prikazuju kineske posjetioce kako plivaju u ograničenim područjima uz obale Isik-Kula, područjima gdje je lokalnom stanovništvu zabranjen ulaz.
Korisnici društvenih mreža takođe su podijelili tvrdnje da su kineski državljani ilegalno hvatali divlje ptice.
Objave su brzo izazvale šire javno nezadovoljstvo zbog onoga što su mnogi vidjeli kao nejednako provođenje zakona i poseban tretman za kineske građane u Kirgistanu, pretvarajući pojedinačne incidente u širu raspravu o ulozi Kine u zemlji.
Čitajte:
Kazahstan pod pritiskom Kine pred novo suđenje zatvorenim aktivistimaU jednoj široko dijeljenoj objavi na Facebooku postavljeno je pitanje: "Preuzima li Kina Kirgistan?" nakon što su objavljeni dokumenti o registraciji koji pokazuju da su kirgistanske vlasti registrovale organizaciju pod nazivom Udruženje za mirno ponovno ujedinjenje Centralne Azije i Kine.
Komentari su se kretali od zabrinutosti oko suvereniteta Kirgistana do poziva na pravnu i jezičku reviziju tvrdnji.
Još jedan široko rasprostranjeni komentar kritikovao je bezvizni režim Kirgistana s Kinom, sarkastično zahvaljujući predsjedniku Sadiru Žaparovu "na uvođenju bezviznog režima za Kineze" i tvrdeći da ta politika koristi kineskim posjetiocima, dok kirgistanski građani i dalje trebaju vize za putovanje u Kinu.
Gorivo za frustracije javnosti
Politologinja Venera Saipidin izjavila je da vjeruje da vlada nije uspjela odgovoriti na zabrinutost javnosti pružanjem jasnih informacija o kineskim migracijama i zapošljavanju.
Rekla je da vlasti nisu bile transparentne o tome koliko dugo kineski državljani ostaju u Kirgistanu nakon dolaska na posao, ostavljajući mnoga pitanja javnosti bez odgovora.
"Vlasti bi trebale jasno navesti koliko je Kineza ušlo, a koliko ih je otišlo. U suprotnom, nejasni sporovi u javnosti se iz dana u dan pojačavaju".
Politički analitičar sa sjedištem u Biškeku, Kuban Abdimen, upozorio je da vlasti rizikuju produbljivanje frustracije javnosti ako ne uspiju osigurati jednako provođenje zakona za sve strane državljane.
"Vlada bi trebala uzeti u obzir javno mnijenje i strogo provoditi zakon kako bi spriječila kineske građane u Kirgistanu da se ponašaju arogantno ili uzimaju stvar u svoje ruke", rekao je.
Tabu Kine
Najnovija reakcija oživjela je širi politički spor koji se intenzivirao prošlog mjeseca kada je aktivista i političar Mavljan Askarbekov pritvoren nakon što je kritikovao rastuću prisutnost kineskih građana u Kirgistanu, uključujući njihovo učešće u malim i srednjim preduzećima. Vlasti su ga optužile za poticanje etničke, nacionalne, vjerske i regionalne mržnje zbog objava na društvenim mrežama. Askarbekov ostaje u pritvoru.
Dan nakon hapšenja, Žaparov je branio korištenje stranih radnika za velike projekte i kritikovao one koji su, kako je rekao, preuveličavali ulogu Kine.
Čitajte:
Rastući nesklad u trgovinskim podacima Kine i Kirgistana potiče sumnje u transparentnost"Blogeri, opozicionari i populistički političari koji vrše samopromociju stvaraju prepreke šireći tvrdnje poput 'preplavili su, preuzeli su vlast'. Moramo tome stati na kraj i odlučno zaustaviti takve akcije", rekao je.
"Gdje imamo kapacitete, gradimo sami. Ali za stvari koje ne možemo učiniti, gdje nam nedostaju inženjeri, iskustvo ili potrebna stručnost, tražimo pomoć od susjednih zemalja. Ako jednostavno sjednemo i kažemo: 'Sve ćemo sami izgraditi', projekti koje bi izgradili naši inženjeri trajali bi 15-20 godina", dodao je Žaparov.
Negodovanje zbog kineskih investicija
Iako je vlada branila kinesko učešće kao neophodno za razvoj, zabrinutost zbog načina na koji se takvi projekti odlučuju i sprovode ostaje široko rasprostranjena.
Filip Nubel, glavni urednik časopisa „Global Voices“ i stručnjak za Kinu i Centralnu Aziju, rekao je da je jaz između donosilaca odluka i lokalnih zajednica podstakao negodovanje zbog kineskih investicija.
„Sve se odlučuje sa elitama u Biškeku koje direktno i indirektno imaju koristi od takvih ugovora, uz malo ili nimalo razmatranja šta lokalne zajednice mogu misliti, šta im je potrebno i kako, ako ikada, mogu direktno ekonomski imati koristi ili biti negativno pogođene – od ekoloških problema do svakodnevne interakcije sa kineskim radnicima i kolegama.
Najvažnije je da nacionalizam mogu instrumentalizovati grupe koje svaku kinesku investiciju prikazuju kao pretnju.“
Za Nubela, ovo okruženje je doprinelo onome što on opisuje kao „sekjuritizaciju“ kineskih investicija u inostranstvu, kada bezbednost kineskih investitora i radnika postaje deo zvanične saradnje između država u oblasti bezbednosti, a ne samo pitanje poslovnih operacija.
„Takvo okruženje delimično objašnjava zašto kineske kompanije, često, ali ne uvek u državnom vlasništvu i ugrađene u širi narativ [inicijative „Pojas i put“], traže zaštitu – pravnu, fizičku, političku – i oslanjaju se na svoju vladu da pregovara ili nameće raznovrstan skup pravila, dokumenata i najboljih praksi koji mogu bolje osigurati njihovu bezbednost i bezbednost njihovih zaposlenih.“
Prisiljeni na odgovor
Uprkos naporima Žaparova da brani politiku vezanu za Kinu i kritikuje svoje protivnike, rastući bijes javnosti na internetu podstakao je vlasti da reaguju.
Zvaničnici su 14. jula rekli da su počeli da informišu strane građevinske radnike širom zemlje o poštovanju kirgistanskog zakona nakon niza incidenata koji uključuju navodni ilegalni ribolov, lov, javne nerede i konzumiranje alkohola u javnosti.
Istog dana, blogeri koji se smatraju bliskim administraciji Žaparova objavili su ono što su rekli da je pasoš kineskog državljanina optuženog za ilegalni ribolov, tvrdeći da je deportovan.
Odvojeno, Ministarstvo pravde potvrdilo je da je opozvalo registraciju Udruženja za promociju mirnog ponovnog ujedinjenja Centralne Azije i Kine, nakon što je organizacija postala predmet širokih kritika na društvenim mrežama. Ministarstvo nije odmah objasnilo razloge za svoju odluku.