Dok Peking prijeti da će proširiti domet izvan vlastitih granica kako bi progonili svakoga ko "narušava etničko jedinstvo", pripadnici turkijskih manjina u susjednom Kazahstanu osjećaju sve veći pritisak. Radi se o pripadnicima muslimanske manjine rođene u Kini.
U fokusu je novi kineski "Zakon o etničkom jedinstvu", koji je stupio na snagu 1. jula i koji su osudili Ujedinjene nacije i Evropska unija. Zakon vrši pritisak na etničke manjine da prihvate nacionalnu kulturu Han Kineza i da daju prednost mandarinskom jeziku u javnom životu.
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun ustvrdio je ranije ovog mjeseca, ne iznoseći dodatna pojašnjenja, da će novi zakon "ojačati vladavinu prava" i "bolje zaštititi" prava svih 56 zvanično priznatih etničkih grupa u zemlji.
Međutim, protivnici zakona tvrde da će odredba kojom Peking sebi daje pravo da progoni ljude izvan granica zemlje poslužiti kao izgovor da koristi svoj politički i ekonomski uticaj kako bi izvršio pritisak na druge države da ušutkaju neistomišljenike, prije svega ljude porijeklom iz Kine koji danas žive u drugim zemljama.
Aktivista za ljudska prava rođen u Kini, koji živi u Kazahstanu i želio je ostati anoniman, kaže za Radio Slobodna Evropa da je zabrinut da će Peking, zahvaljujući novom zakonu, "imati još veći motiv da opravda i pojača pritisak" na pripadnike etničkih manjina u inostranstvu.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, Kina već godinama provodi politiku masovnog pritvaranja i represije nad Ujgurima, Kazasima, Kirgizima i drugim, uglavnom muslimanskim turkijskim manjinama u Xinjiangu, najzapadnijoj pokrajini.
Čitajte:
Prisilna sterilizacija, mučenja i poniženja: Priča Kalbinur Sidik iz logora za Ujgure u KiniDokazi o postojanju logora za internaciju prvi put su se pojavili 2017. godine, u okviru kampanje "Snažan udar protiv nasilnog terorizma", koju je pokrenuo predsjednik Xi Jinping. Od tada je, prema izvještaju američkog State Departmenta, više od milion ljudi proizvoljno pritvoreno u logorima.
Specijalni izvještaj Ujedinjenih nacija o ovom zakonu iz aprila 2026. zaključio je da zakon prijeti pravima manjina u Kini jer učvršćuje "jedinstven pristup etničkim odnosima u svim regijama" zemlje.
Peking je odbacio kritike UN-a i Evropske unije, nazvavši ih "zlonamjernom klevetom" i pokušajem miješanja u unutrašnje poslove Kine.
I prije nego što je novi zakon stupio na snagu, kazahstanski aktivista za ljudska prava kaže da su se njegovi rođaci [u Kini] "počeli plašiti" da ga kontaktiraju" zbog pritiska lokalnih vlasti. Tvrdi da su službe državne sigurnosti više puta pozivale njegove rođake na ispitivanje.
Sada će, dodao je, "naša sposobnost da međunarodnoj zajednici prenesemo stvarno stanje ljudskih prava u Kini" vjerovatno biti znatno smanjena, što znači da bi mnogi prekršaji mogli ostati neprijavljeni.
Nurlan Kokteubai, koji je preživio internaciju u logoru u Xinjiangu i sada živi u Kazahstanu, rekao je da je glavni cilj Pekinga "izbrisati identitet, vjeru i jezik tamošnjih muslimanskih naroda i asimilirati ih u jedinstvenu kinesku naciju."
Dodao je da stalno strahuje da bi ga kineske vlasti mogle progoniti čak i dok se nalazi u inostranstvu te da je, poput mnogih drugih, potpuno izgubio kontakt sa rodbinom preko granice.
Sve veći uticaj Kine u Kazahstanu
Organizacije za ljudska prava navode da je rast kineskog političkog i ekonomskog uticaja u Kazahstanu posljednjih godina već stvorio više prostora za transnacionalnu represiju.
Odnosi s Pekingom postali su od ključnog značaja za Astanu dok nastoji smanjiti zavisnost od Rusije. Prema podacima kineske Generalne uprave carina, trgovinska razmjena porasla je za 5,7 posto na godišnjem nivou u augustu 2025. godine i premašila je 30 milijardi dolara.
Devetnaest aktivista povezanih s Naghyz Atazhurtom, neregistrovanom grupom koja zastupa porodice nestalih osoba u Xinjiangu, procesuirano je ove godine zbog "podsticanja međuetničke mržnje" nakon protesta održanih u selu Qalzhat, u blizini granice Kazahstana i Kine. Protesti su održani u novembru 2025. godine protiv kineske politike internacije.
Čitajte:
Kazahstan pod pritiskom Kine pred novo suđenje zatvorenim aktivistimaI Human Rights Watch i Amnesty International kritikovali su pravnu osnovu tog slučaja.
Dokument u kojeg je Radio Slobodna Evropa imala uvid, iz kineskog konzulata u Almatiju, upućen Ministarstvu vanjskih poslova Kazahstana, poslužio je kao osnova za suđenje. U dokumentu je protest opisan kao "otvorena provokacija protiv dostojanstva" Kine, uz poziv kazahstanskim vlastima da ga "ozbiljno istraže".
"Vrlo strahujem za svoje rođake i voljene koji su ostali [u Kini]", kaže Oralkhan Aben, supruga jednog od osuđenih demonstranata, govoreći o novom zakonu. "Također vjerujem da se i mi, koji sada živimo u Kazahstanu, suočavamo s ozbiljnim rizicima jer kineska vlada nastavlja vršiti uticaj i u Kazahstanu."
Njen suprug, Tursynbek Qabiuly, osuđen je na pet godina zatvora zbog učešća u novembarskom protestu, a izrečena mu je i trogodišnja zabrana bavljenja političkim aktivnostima.
Čitajte:
Porodica traži odgovore nakon nestanka istaknutog kazahstanskog pisca u SinđijanguKako odnosi između Astane i Pekinga postaju sve bliži, rastu i zabrinutosti da će se mogućnosti za prekogranični pritisak dodatno povećati.
Kazahstanski predsjednik Qasym-Zhomart Toqaev pozvao je 18. maja zemlje Centralne Azije da ojačaju saradnju s Pekingom u oblasti provođenja zakona. Na sastanku ministara unutrašnjih poslova i javne sigurnosti zemalja Centralne Azije i Kine, Toqaev je rekao da je dublja saradnja neophodna "kako bi se suzbilo širenje ekstremističkih ideja" i regrutovanje u terorističke grupe putem interneta.
Posljedice novog zakona osjećaju i zajednice dijaspore širom svijeta. Zumretay Arkin, potpredsjednica Svjetskog ujgurskog kongresa sa sjedištem u Minhenu, rekla je da ova nova faza represije pokazuje rastuće samopouzdanje Kine na međunarodnoj sceni.
Kaže da kineske vlasti mogu djelovati nekažnjeno "jer su vidjele da je međunarodna zajednica posljednjih deset godina iznevjerila Ujgure", dodajući da je "ovo veoma mračan trenutak za nas" u dijaspori.