Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) završio je posetu Kini gde je tražio pomoć Pekinga da se izvrši pritisak na Rusiju da pristane na prekid vatre s Ukrajinom u jeku užurbane diplomatije u vezi s američkim predlogom za okončanje rata.
Međutim, analitičari i evropski zvaničnici koji su govorili za RSE sumnjaju da će Peking poslušati Makronove pozive kineskom lideru Si Đinpingu da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da odustane od svojih maksimalističkih zahteva za rešavanje skoro četvorogodišnjeg rata.
Iako ispunjena simbolikom i fokusirana na trgovinske mogućnosti, Makronova poseta imala je malo opipljivih rezultata. Stručnjaci kažu da je malo verovatno da će se pokolebati kontinuirana podrška koju je Kina pružala Rusiji tokom celog rata i da Si ima malo razloga da troši svoj uticaj na Putina na mirovni plan koji je ruski predsednik u suštini odbacio.
Prvobitni američki mirovni plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini izgleda da je u velikoj meri bio naklonjen Rusiji, iako je predlog od tada revidiran kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
"Ne mislim da postoji ikakav podsticaj da Peking interveniše i pokuša da okonča rat", rekao je za RSE Klaus Sung (Claus Soong), analitičar berlinskog tink-tenka MERICS. "Evropa ne vredi Kini koliko Rusija."
Posle dobrodošlice s crvenim tepihom i vojne počasne garde u Pekingu 4. decembra, Makron je tokom sastanka sa Sijem upozorio na pritisak na međunarodni politički sistem koji je doneo rat u Ukrajini i potrebu za postizanjem trajnog mira.
"Suočavamo se s rizikom dezintegracije međunarodnog poretka koji je decenijama donosio mir svetu, i u tom kontekstu, dijalog između Kine i Francuske je važniji nego ikad", rekao je Makron.
Francuski predsednik je takođe pozvao Sija da se pridruži evropskim naporima kako bi se "što pre postigao barem prekid vatre u obliku moratorijuma na napade na kritičnu infrastrukturu".
Čitajte: Kako Kina može da odgovori na sankcije SAD najvećim ruskim naftnim kompanijama?Si nije direktno odgovorio na Makronov poziv, ali je rekao da "Kina podržava sve napore koji vode ka miru" i pozvao na sporazum koji će sve strane prihvatiti.
Peking invaziju koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu 2022. nikada nije nazivao ratom, već "sukobom". I dok su višestruki evropski zvaničnici pozivali Kinu da obuzda Moskvu, stav Pekinga se nije menjao.
"Kina može naneti veoma ozbiljnu ekonomsku štetu EU", rekao je za RSE Jurij Poita iz Centra za studije vojske, konverzije i razoružanja sa sedištem u Kijevu. "Zato su Makronovi pozivi Kini da utiče na Rusiju uglavnom simbolični. Niko u Evropi ne veruje da će Peking poslušati."
Zašto je Makron otišao u Kinu?
Te ekonomske veze su takođe bile ključni razlog Makronove posete, koja je završena u petak razgledanjem jugozapadnog grada Čengdua sa Sijem.
Pre posete, francuski zvaničnici su podelili nove podatke s novinarima u Briselu o "značajnom" trgovinskom disbalansu između Francuske i Kine, ukazujući na deficit od 47 milijardi evra (54 milijarde dolara), dvostruko više nego pre jedne decenije.
Ti zvaničnici su rekli da je cilj posete Kini "rebalans tih (trgovinskih) tokova" i s Makronom je bilo 35 šefova velikih francuskih kompanija – od proizvođača konjaka do luksuznih brendova.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto je Rusija konačno omogućila bezvizni režim za kineske državljane
Sastanak u kineskoj prestonici u četvrtak doneo je samo 12 sporazuma o saradnji koji pokrivaju oblasti kao što su starenje stanovništva, nuklearna energija i zaštita pandi, a nije otkriven nikakav novčani iznos.
EU sa 27 članica ima ogroman trgovinski deficit sa Kinom: više od 300 milijardi evra (348 milijardi dolara) prošle godine.
Analitičari kažu da Peking može iskoristiti prijateljske veze s Francuskom da proširi svoj uticaj unutar EU, ali je trenutno ograničen svojom nemogućnošću da ponudi Parizu veće ustupke.
Ne očekuje se da će biti realizovana dugo očekivana porudžbina 500 aviona Erbas (Airbs), jer bi mogla da utiče na mogućnosti Pekinga u trgovinskim pregovorima sa SAD, koje vrše pritisak na Kinu za nove porudžbine američkih Boingovih (Boeing) aviona.
Si se takođe nije obavezao da će ublažiti uslove za francuske proizvođače konjaka ili proizvođače svinjetine, jer bi to oslabilo pregovaračku poziciju Pekinga s Briselom oko carina na električna vozila proizvedena u Kini.
Uprkos tim preprekama, Sung iz istraživačkog centra MERICS kaže da Makron i dalje ima "očigledan podsticaj" da se obrati Pekingu, pošto zvaničnici u administraciji američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) sve više pozivaju na usmeravanje pažnje ka zapadnoj hemisferi.
"Makron treba da iskoristi svoje veze s Kinom i vidi šta može da dobije iz ovog odnosa", rekao je Sung.
Kinesko-rusko 'prijateljstvo iz računa'
Kina ostaje glavno tržište za evropski izvoz – od avijacije do industrijskih hemikalija – i postala je još važnija pošto su SAD uzvele carine na evropsku robu.
Kina je takođe glavni dobavljač sirovina i retkih zemnih elemenata za Evropu, što je čini neophodnom za strateške lance snabdevanje na kontinentu.
Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna (Tsahkna), koji je posetio Peking početkom novembra, rekao je za RSE da dijalog s Kinom i dalje služi svrsi, čak i ako Peking najviše omogućava sposobnost Rusije da vodi rat, što je preneo kineskim kolegama tokom posete.
Kina je tvrdila da je neutralna u ratu, ali je takođe nastavila da produbljuje svoje političke i ekonomske veze s Rusijom. Kijev i njegovi zapadni saveznici se dugo žale da je Peking isporučio Moskvi robu dvostruke namene koja se može koristiti na bojnom polju protiv Ukrajine. Kina je takođe glavni kupac nafte iz Rusije.
Uprkos tome, Kina ostaje duboko prisutna u Evropui koja je jedno od najvećih tržišta za njenu robu. "To je poluga kojom moramo da iskoristimo da Kina više ne podržava Rusiju", rekao je Cahkna.
Kako Evropa može da upotrebi tu polugu ostaje otvoreno pitanje.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji posetio je Moskvu ove nedelje i sastao se s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, pa je čak svratio da pozdravi američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i Trampovog zeta, Džareda Kušnera (Jared Kushner), 2. decembra, kada su se sastali s ruskim zvaničnicima radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
Najviši kineski diplomata bio je u Kremlju na, kako je najavljeno, rutinskim strateškim razgovorima, ali se vreme njihovog održavanja poklopilo s novim diplomatskim naporima SAD da se okonča rat.
"To je prijateljstvo iz računa", rekla je za RSE Natalija Butirska iz kijevskog tink-tenka Centar nova Evropa. "Kina nema interes da se Rusija vrati u zapadni tabor. Potrebni su joj ruski resursi – i njena uloga u zajedničkom suprotstavljanju Zapadu."
Nikola Tenzer (Nicolas), bivši francuski zvaničnik i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, kaže da "Kina koristi Rusiju kao sredstvo za fragmentaciju Zapada".
"(Si) svakako želi da potpuno preuredi međunarodni poredak", rekao je Tenzer. "Si se takođe plaši neke vrste demokratske zaraze, kao i svi diktatori. I iz tog razloga, mislim da Si podržava Putina."
Tenzer je dodao da Kina želi da održi jake ekonomske veze s Evropom, jer bi to pomoglo da se Peking zaštiti od mogućih sankcija ako napadne Tajvan – ostrva s demokratski izabranom vladom koje Peking smatra svojim i za koje se zavetovao da će prisajediniti, ako treba i silom.
Čitajte: Rusija pomaže Kini u pripremi zauzimanja Tajvana, navodi procureli dokumentPeking je tražio podršku Francuske oko Tajvana tokom Makronove posete usred produbljivanja diplomatskog spora sa Tokijom. Japanska premijerka Sanae Takaiči je prošlog meseca sugerisala da bi sukob oko Tajvana mogao predstavljati egzistencijalnu pretnju Japanu.
Makron se nije javno govorio o Tajvanu tokom posete, mada evropski zvaničnici pažljivo prate tenzije u regionu, svesni da bi produžavanje rata u Ukrajini moglo istovremeno oslabiti Rusiju i Zapad i skrenuti pažnju s Kine i Indo-Pacifika.
"Kina razvija svoje vojne kapacitete daleko iznad onoga što joj je potrebno za samozaštitu ili samoodbranu. Dakle, pitanje je uvek zašto", izjavila je za RSE ministarka spoljnih poslova Letonije Baiba Braze na marginama sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra.
"Takođe jasno vidimo da Kina omogućava ruski rat u Ukrajini. Važno je Kini u otvorenom dijalogu predstaviti te izazove. Rusija nije Kina, Kina nije Rusija", rekla je ona