Pavel Hadžinski odlazi u Crkvu Svetog Roha otkako zna za sebe, a jedan njegov predak, koji je živio u 19. vijeku, sahranjen je na katoličkom groblju pored ove svetinje, u centralnom dijelu Minska poznatom kao Zlataja Gorka (Zlatno brdo).
Hadžinski (41) se sjeća vremena kada je u blizini crkve otvoreno igralište, a parohljani su se nadali da će ubrzo dobiti i vrt, prijatan zeleni prostor usred grada. Danas se, međutim, na velikom dijelu groblja nalazi gradilište. To groblje je, inače, ostalo očuvano uprkos tome što su pojedini delovi tokom sovjetske ere bili uništeni ili prenamijenjeni za druge potrebe.
Vlada autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka veoma je tajanstvena kada je riječ o ovoj lokaciji; na satelitskim snimcima iz ljeta 2025. godine već se vidjela ogromna građevinska jama, a do februara 2026. podignut je i skelet objekta. U pojedinim zvaničnim dokumentima ovaj projekat se šturim rječnikom opisuje kao "multifunkcionalni objekat", dok u drugim dokumentima uopšte ne postoji.
Uvidom u projektnu dokumentaciju i razgovorom sa nekoliko osoba povezanih sa ovim poduhvatom, Bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) saznao je da je država odabrala upravo ovu lokaciju, prostor nekadašnjeg groblja Zlataja Gorka, za izgradnju prostranog kompleksa Akademije za nacionalnu bezbjednost, namijenjenog KGB-u (kako se i dalje naziva glavna, represivna bezbjednosna služba).
Štaviše, RSE je otkrio da se projekat realizuje na osnovu dekreta koji je Lukašenko, po svemu sudeći, donio u tajnosti. Taj dokument omogućava graditeljima da zaobiđu niz zakonskih odredbi koje su i dalje na snazi, a čija je svrha upravo zaštita ovakvih lokaliteta.
Zgrada u izgradnji uz Crkvu Svetog Roha
Ova izgradnja se odvija u trenutku kada se nastavlja pritisak na Katoličku crkvu, i to uprkos znacima otopljavanja odnosa između pretežno katoličke Poljske i većinski pravoslavne Bjelorusije, odnosa koji su dugo bili veoma zategnuti. Naime, od početka ove godine, najmanje 20 poljskih katoličkih sveštenika suočilo se sa zabranom vršenja službe ili je bilo primorano da napusti zemlju.
Mnogi poljski sveštenici došli su u Bjelorusiju kako bi pomogli u obnovi života katoličkih parohija nakon decenija sovjetske represije, a neki od njih služe lokalnim zajednicama već decenijama.
"Imamo predsjednički dekret", rekla je Julija Sereda, glavna inženjerka razvojnog projekta, odgovarajući na pitanje šta je omogućilo realizaciju projekta uprkos propisima o zaštiti.
Odgovarajući na dalja pitanja, Sereda je navela da se zaštićeni status lokacije nije promijenio, sugerišući da dekret dozvoljava izuzetke za ovaj projekat. Rekla je da inženjeri nisu planirali arheološka istraživanja koja su uobičajeno obavezna, te da nije poznato kako se postupalo sa iskopanom zemljom tokom izgradnje.
'Jednostavno pogrešno'
Nezavisni arhitekte i protivnici vlasti ističu da ovaj projekat razotkriva selektivan odnos države prema vladavini prava u Belorusiji, gde Lukašenko uporno guši osnovne slobode i koristi izbore obeležene prevarama kako bi produžio svoju vladavinu nad nacijom od oko 9 miliona ljudi, još od prvog izbora 1994. godine.
Julija Serada dobija pohvalnicu od poglavara Bjeloruske pravoslavne crkve 2025.
"Nisu čak ni pokušali da odglume poštovanje zakona", rekao je jedan bjeloruski arhitekta i restaurator koji se bavi zaštitom kulturnog nasljeđa, a koji je želio da ostane anoniman iz bezbjednosnih razloga.
"Najverovatnije su odmah otišli kod Lukašenka i rekli: 'Želimo ovde da gradimo, ali zakon to ne dozvoljava.' A on je odgovorio: 'Nema problema, evo vam naredba, samo napred, gradite'", izjavio je on za Radio Slobodna Evropa.
Zakon usvojen 2001. godine zabranjuje kapitalnu izgradnju, izuzev podizanja spomenika i vjerskih objekata, na lokacijama gdje se nalaze stara groblja. Plan zaštitne zone, koji je Ministarstvo kulture odobrilo 2018. godine, takođe zabranjuje postavljanje komunalne infrastrukture na prostoru nekadašnjeg groblja.
Aktivista za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir Aleš Bjaljatski
"Groblje je groblje. Niko nije smio tu ništa da gradi", rekao je za RSE Aleš Bjaljacki, dugogodišnji bjeloruski aktivista za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2022. godine.
Bjaljacki, koji je proveo godine u zatvoru prije nego što je pušten na slobodu u decembru prošle godine na osnovu sporazuma između SAD i Bjelorusije, prisjeća se, iz vremena kada je devedesetih godina bio član odbora za kulturu Gradskog vijeća Minska, da je to nekadašnje groblje bilo "zabranjena zona" za izgradnju, iako je riječ o veoma atraktivnom zemljištu na centralnoj lokaciji.
Izgradnja centra za obuku KGB-a na tom mjestu "djeluje veoma cinično", rekao je on, ukazujući na progon Katoličke crkve od strane sovjetskih bezbjednosnih službi, kao i na pritiske koji se na nju vrše i danas. "To je jednostavno pogrešno".
Crkva Svetog Roha i okolina, fotografisana 2018.
Dominantna Bjeloruska pravoslavna crkva povezana je sa Ruskom pravoslavnom crkvom sa sjedištem u Moskvi i tijesno je vezana za državu.
Pitanja koja se tiču lokaliteta od istorijskog i kulturnog značaja u Bjelorusiji razmatra, između ostalog, i Republički savjet za istorijsku politiku, koji djeluje u okviru Lukašenkove administracije.
Velika radost
Prvi zamjenik načelnika Akademije za nacionalnu bezbjednost, Genadij Krasko, član je tog savjeta. Krasko nije odgovarao na telefonske pozive radi komentara, a Akademija za nacionalnu bezbjednost takođe nije bila dostupna za komentar.
Plan koji je predložila parohija 2019. za prostor pored crkve.
U ljeto 2018. godine, pored crkve je otvoren mali park sa dječijim igralištem, pri čemu su sveštenici i parohljani učestvovali u uređenju tog prostora i njegovom održavanju.
Tog oktobra, nekadašnje groblje uvršteno je u zaštitnu zonu, koju je odobrilo Ministarstvo kulture, u kojoj su zabranjeni izgradnja i postavljanje podzemne infrastrukture.
"To je garancija da ovo područje... neće biti izgrađeno. Stavljeno je pod zaštitu države", izjavio je 2019. godine za Vatican News Jurij Sanko, sveštenik crkve Svetog Roha. "Velika je radost što će groblje Zlataja Gorka, koje nije u potpunosti uništeno tokom sovjetske ere, biti sačuvano".
Ali ne zadugo.
Državni investicioni program za 2024. godinu, koji je odobrio Lukašenko, sadržao je odredbu o izdvajanju sredstava za projektovanje i istražne radove za "izgradnju višenamenskog objekta na adresi ulica Zlataja Gorka 5 i 5a u Minsku" – što obuhvata značajan dio prostora nekadašnjeg groblja.
Satelitska slika Zalataje Gorke koju je napravio Planet Labs, sa zaštićenim područjem označenim crvenom bojom, gradilištem ocrtanim bijelom bojom i Crkvom Svetog Roha ocrtanom zelenom bojom.
U programu nije bilo riječi o nameni tog objekta, a vlada je do danas nije javno objelodanila.
U februaru i martu ove godine, okružna uprava organizovala je javnu raspravu o izmjenama plana razvoja područja Zlataja Gorka. Međutim, dokumentacija predočena stanovnicima predviđala je samo mali trg na prostoru nekadašnjeg groblja; o kompleksu, čija je izgradnja trajala već mjesecima, nije bilo ni riječi.
Skladištenje oružja
BelPol, udruženje bivših pripadnika bjeloruskih bezbjednosnih službi, izvijestilo je 2023. godine da bi na lokaciji groblja mogla biti izgrađena nova zgrada Akademije za nacionalnu bezbjednost, koja bi sadržala i studentski dom kapaciteta 150 polaznika.
Planerska dokumentacija do koje je došao Radio Slobodna Evropa pokazuje da je zemljište dodijeljeno Akademiji za nacionalnu bezbjednost, koja je podređena KGB-u.
U detaljnom nacrtu, zgrada akademije svojom veličinom nadmašuje susjednu crkvu, a površina koju zauzima novi kompleks dodatno je uvećana prostorom predviđenim za cjevovode, dalekovode i drugu infrastrukturu.
Dokumenti opisuju veliki objekat sa tri cjeline, ukupne površine oko 36.000 kvadratnih metara. Jedna od njih, šestospratna "akademska zgrada sa studentskim domom", projektovana je za 1.250 polaznika i raspolaže sa 627 ležajeva.
Prikaz planirane zgrade Akademije nacionalne bjezbednosti na osnovu projektne dokumentacije
U podzemnom nivou ovog dijela, označenog kao Blok A, predviđena je streljana površine skoro 600 kvadratnih metara, kao i zasebna skladišta za oružje, opremu za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu, te druga sredstva vojne namjene.
Posebno krilo namijenjeno je rukovodstvu institucije. Dokumenti opisuju dvije cjeline, svaku površine oko 100 kvadratnih metara, koje sadrže "kancelariju rukovodioca", prijemni prostor, sobu za odmor i kupatilo sa tušem.
Blok B obuhvata menzu sa tri trpezarije ukupnog kapaciteta 340 osoba, kao i sportski kompleks sa stazama za trčanje i terenima na krovu za mali fudbal, košarku, odbojku, badminton i tenis. Blok C je projektovan tako da sadrži teretanu, bazen dužine 25 metara, svlačionice, tuševe i dvije saune.
Sramno
Zvaničnici, koje smo kontaktirali telefonom, nisu željeli da komentarišu namenu objekta koji se gradi na ovoj lokaciji, niti kako se postupalo sa eventualnim ljudskim ostacima pronađenim tokom iskopavanja. Natalija Balotnikava, viša službenica za urbanističko planiranje u gradskoj upravi Minska, izjavila je da su informacije o ovom objektu "povjerljive". Bivši ministar kulture Ruslan Čarnecki, koji je bio na toj funkciji kada je u decembru 2024. godine potpisan ugovor o izradi projektne dokumentacije, odbio je da da komentar.
Od 2021. godine, kada ga je bjeloruska vlada proglasila "ekstremističkom formacijom", Bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa nije dobio nijedan zvaničan odgovor na pitanja upućena vlastima.
Tokom telefonskih poziva zvaničnicima za potrebe ovog izvještaja, dopisnik se predstavio kao lokalni stanovnik. U razgovoru sa Čarneckim, dopisnik se predstavio kao student prava.
Pogled na zgradu u izgradnji u julu
Sahranjivanje na katoličkom groblju obustavljeno je oko 1920. godine. Hadžinski, parohijanin, ispričao je da je, u vrijeme dok su kraj crkve još uvijek stajali nadgrobni spomenici, fotografisao jedan za koji je kasnije shvatio da pripada svešteniku iz 19. vijeka – njegovom pretku.
"Uništavanje hrišćanskih grobalja predstavlja uvredu i za mrtve i za žive", rekao je Hadžinski, dodajući da bi parohiju trebalo obavijestiti o sudbini posmrtnih ostataka na gradilištu, kao i da se mora odati počast uspomeni na one koji su tu sahranjeni.
"Neophodno je postaviti jasno obilježje i izvršiti hrišćansko ponovno sahranjivanje ljudi čiji su ostaci pronađeni ispod kašika bagera", rekao je on. "Zato sve ovo deluje veoma sramno i neprihvatljivo".