Karadžiću odbijena zadnja žalba na odluku o vraćanju točke za genocid

Predsjednik Žalbenog vijeća Haškog suda (ICTY) Theodor Meron odbio je tzv.interlokutarnu žalbu bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na drugostupanjsku odluku o vraćanju u optužnicu prve točke – za genocid na početku rata u 7 bosanskohercegovačkih općina.

Optuženi je zahtjevao da se ponovi razmatranje ove odluke, no sudac Meron je to odbacio, upućujući na zaključke Žalbenog vijeća (drugostupanjskog), koje je vratilo točku 1 u optužnicu (od ukupno 11 točaka). Prema njima odlukom o vraćanju točke 1 u optužnicu – još nije odlučeno o krivnji optuženog u odnosu na nju, a o tome će Raspravno vijeće odlučivati nakon izvođenja dokaza obrane.

Meron je pri tom istaknuo i da je Raspravno vijeće, koje je Karadžića oslobodilo od sporne točke 1 na polovici suđenja po pravilu 98 bis, zaključilo kako je konačan sud o tome donijelo Žalbeno vijeće – je li ta točka treba biti u optužnici nakon izvođenja dokaza tužiteljstva.

Inače je Karadžić prethodno zatražio od Raspravnog vijeća „ignoriranje“ vraćanja točke 1 budući da se za nju nije pripremio u obrani, no samo mu je odobreno dodatno vrijeme od dva mjeseca pauze suđenja, da se za nju pripremi.

Podsjetimo, u srpnju ove godine, Žalbeno vijeće je nakon žalbe haškog tužiteljstva poništilo prošlogodišnju odluku Raspravnog vijeća - kojom je Karadžić oslobođen na polovici suđenja od genocida u sedam BIH općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) uz objašnjenje da tužiteljstvo o tome nije izvelo dovoljno dokaza tijekom svog dokaznog postupka. Odnosno, da Karadžić neće morati o tome izvoditi dokaze, odnosno osporavati svoju ulogu u zločinu.

Iako je odbacilo neke žalbene osnove haškog tužiteljstva, za peteročlano Žalbeno vijeće, u žalbi je bilo presudno podsjećanje na dokaze o logorima i rasprostranjenom zlostavljanju zatočenika. To naime u oslobađajućoj presudi na polovici suđenja – Raspravno vijeće nije uzelo u obzir.

Prema žalbenim sucima, ubijanje velikih razmjera Bošnjaka i Hrvata u općinama koje su preuzele Karadžićeve vlasti također nije bilo dovoljno, kao ni za prvostupanjsko vijeće – da se utvrdi genocidna namjera optuženog. No nju su prepoznali u dokazima o
lošim uvjetima za zatočenika u više uspostavljenih logora 1992.godine.

(VIDEO: Presuda Žalbenog vijeća)


U presudi o vraćanju točke je istaknuto da Žalbeno vijeće nije odlučivalo o samom kredibilitetu dokaza protiv Karadžića, nego ustanovilo – da je Raspravno vijeće pogriješilo kad je ustanovilo da predočeni dokazi tužiteljstva nisu u stanju dokazati određene tipove genocidnih djela. Također, da je krivo procijenilo težinu dokaza, radeći grešku u primjeni prava.

Trenutno traju dva mjeseca pauze koje je Karadžić dobio, a svoju obranu od optužbi za dvostruki genocid, progone diljem BiH, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce – nastaviti će 28.listopada ove godine. Do sada je ispitao preko 170 svjedoka obrane.