Dužnosnici Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH (FBiH) održali su 22. decembra novi sastanak o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji bi trebala razviti i njime upravljati američka kompanija.
Ovim plinovodom bi se Bosna i Hercegovina povezala na jugu s hrvatskim plinovodima i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije.
"Administracija predsjednika [Donalda] Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta", saopćeno je na X-u iz Ambasade SAD-a nakon sastanka.
U saopćenju se dodaje da su "lideri koalicije u FBiH usuglasili naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske".
Projekat Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina, a ovim plinovodom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka.
Time bi BiH diversificirala izvore energije i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije.
U budućnosti bi bio povezan i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji i dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji.
Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji.
Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.
Čitajte: Kraj ruskog monopola: BiH bi mogla dobiti plin iz Hrvatske kroz američki projekt