Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) je u četvrtak imenovala rukovodstvo Glavnog centra za brojanje glasova na Opštim izborima u BiH, koji će biti održati 2. oktobra 2022. godine.
Goran Mišković je imenovan za direktora, a Ermin Kos, Adi Agić i Bojan Simović za zamjenike direktora,saopštio je CIK BiH nakon sjednice.
Mišković je generalni sekretar CIK-a BiH, Kos je šef Sektora za izbore i informacione tehnologije u Sekretarijatu CIK-a BiH, dok su Agić i Simović također zaposlenici CIK-a sa višegodišnjim iskustvom.
Obrada prijava glasača iz inostranstva je pri kraju a trenutno uslove za glasanje izvan BiH ispunjava oko 68.000 birača.
Šest timova je tokom juna i jula posjetilo 15 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u Evropi kako bi edukovali i informisali birače izvan BiH o izbornom procsu.
Ujedno su timovi provjerili mogućnosti za otvaranje birčkih mjesta u inostranstvu, zbog povećanog interesa za glasanje izvan BiH.
Iz CIK-a BiH su zahvalili visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH
Čitajte: Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH bez političkih pitanjaOve izmjene je Schmidt donio uz konsultacije sa Centralnom izbornom komisijom, što je izuzetno bitno jer sva nova rješenja moraju biti i provodiva. A ova rješenja su itekako provodiva i CIK BiH ima kapacitet da ih provede, istakao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je svojom odlukom od 27. jula, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH o kojima domaći političari već godinama nisu uspijevali postići saglasnost.
"Izbori nisu moneta za potkusurivanje stranaka, to je pravo svakog birača, tako da mi je zadovoljstvo da mogu izbore vratiti biračima. Danas donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju", saopćio je Schmidt.
Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.
Schmidt je uveo tehničke a odustao od uvođenja političkih izmjene, koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata, te one nisu nametnute ovom odlukom.
Ured visokog predstavnika (OHR) je vrhovni tumač Ustava BiH, sa ovlaštenjima da donosi i ukida zakone u BiH, te smjenjuje izabrane i imenovane rukovodioce u javnom i političkom životu.
Schmidt je nakon donošenja odluke rekao da domaći političari nažalost nisu uspjeli sami dogovoriti izmjene ni tokom razgovora u Neumu, niti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.
"Ostalo je na meni da to uradim i uradio sam, ne kako bih zadovoljio bilo koju stranku, već želje ljudi", naglasio je Schmidt i naglasio da ne toleriše huškačku i ratnohuškačku retoriku.
"Ovo se ne odnosi na jednu konkretnu stranku ili političara. Isuviše je njih koji govore i ponašaju se neodgovorno", rekao je Schmidt.
Ambasada Savezne Republike Njemačke u BiH je podravila Schmidtovu odluku da iskoristi svoje ovlasti i da nametne izmjene izbornog zakona nakon što se o tome opširno konsultovao sa međunarodnom zajednicom.
"Mjere će pomoći u suzbijanju manipulacija. One mogu pomoći da se poboljša integritet, a time i kredibilitet izbora," navela je njemačka Ambasada u BiH.
Građani će na Opštim izborima 2. oktobra birati članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zastupnike u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.
Ovjereno je učešće 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.