Stanovnici Islanda u subotu izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci to pitanje ponovno doveli u centar političke rasprave.
Referendum je najavljen u martu, nakon što je aktuelna proevropska vlada, predvođena socijaldemokratima, koja je pobijedila na izborima 2024., najavila izjašnjavanje građana o obnovi pristupnih pregovora, prenosi Reuters.
Island je još 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU, nakon globalne finansijske krize koja je teško pogodila zemlju.
Međutim, tadašnja evroskeptična islandska vlada obustavila je pristupne pregovore 2013. godine.
Island, nordijska zemlja s nešto manje od 400.000 stanovnika i članica NATO-a, suočava se sa sve većim pritiskom da ojača veze s evropskim kontinentom.
Promjeni raspoloženja pridonijele su sumnje u američku predanost sigurnosti Evrope i Islanda, sve snažnije geopolitičko suparništvo na Arktiku te prijetnje Washingtona da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, arktičkim ostrvom zapadno od Islanda.
Čitajte:
Zašto ishod referenduma na Islandu pažljivo prate Podgorica i Tirana?Reykjavik već sarađuje s Briselom u okviru Evropskog ekonomskog prostora (EEP), a Island je i dio šengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Da li će Islanđani odlučiti da ponovo pokrenu pregovore o članstvu u EU, ostaje neizvjesno jer ankete pokazuju da je zemlja podijeljena oko tog pitanja.
Jedna od glavnih tačaka u raspravi o mogućem članstvu u EU jest ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad unosnim ribolovnim područjima, koja imaju ključnu ulogu u islandskoj ekonomiji.
Ukoliko Islanđani podrže obnovu pregovora, zemlju očekuju višegodišnji pregovori s Evropskom komisijom tokom kojih će se procjenjivati usklađenost islandskog zakonodavstva i standarda s pravnom stečevinom EU.