Američki predsjednik Donald Trump je više puta u dva dana pokrenuo mogućnost da bi primirje s Iranom moglo biti prekinuto novim američkim vojnim napadima. Ti komentari su privukli veliku pažnju analitičara i donosioca odluka.
U objavi na Truth Socialu 18. maja, Trump je rekao da su ga lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zamolili da odgodi kako je rekao "planirani vojni napad", zakazan za 19. maj, kako bi se diplomatiji dalo više vremena.
Dan kasnije je rekao da bi napad mogao uslijediti "u petak, subotu, nedjelju, nešto, možda početkom sljedeće sedmice," dodatno pojačavajući retoričku napetost prema Iranu.
Komentarišući za Radio Slobodna Evropa nekoliko sati kasnije, kongresmen Don Bacon, republikanac u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma, rekao je da bi daljnji napadi zaista mogli biti potrebni.
"Oni ne smiju imati nuklearno oružje", rekao je. "Mislim da je vojna sila potrebna."
Bacon je podržao ideju odobrenja Kongresa za daljnje napade, koje je istog dana prošlo prvo proceduralno glasanje u Senatu.
Čitajte:
Američki Senat pokreće inicijativu za ograničavanje Trumpovih ratnih ovlašćenja oko IranaSenator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik koji je glasao protiv te ideje, među onima je koji se čini da naginju ka većoj vojnoj akciji. Nakon Trumpovih komentara 19. maja, napisao je na društvenim mrežama da je "[iranski] režim imao mjesece da postigne dogovor, ali se čini očiglednim da igraju igru."
Admiral Brad Cooper, šef Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država, koja nadgleda američke snage širom Bliskog istoka, rekao je na saslušanju Odbora za oružane snage američkog Kongresa da je "naš posao da budemo spremni, i jesmo."
Strateška dilema
Ali analitičari koji su govorili za Radio Slobodna Evropa ukazali su da, iako može postojati obnovljeni poticaj da se prekine trenutni zastoj sa Iranom, strateška dilema koju predstavlja sukob u Perzijskom zaljevu nije se promijenila.
"Blokada nafte koja izlazi iz Zaljeva i blokada materijala koji ulaze u Iran ne mogu trajati neograničeno", rekao je za RSE Mark Cancian, viši savjetnik u Odjelu za odbranu i sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije.
"Nema sumnje da administracija traži izlaz. Oni zaista žele okončati sukob", dodao je.
Danny Citrinowicz, viši istraživač za Iran u izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti, rekao je da situacija naglašava nekoliko važnih regionalnih dinamika.
Iransko odvraćanje prema državama Perzijskog zaljeva čini se da funkcioniše, tvrdi on, pri čemu vlade u regionu sve više procjenjuju da ni njihove vlastite vojne sposobnosti niti američka moć ne mogu pouzdano spriječiti veliku iransku odmazdu.
Tokom rata, države Zaljeva su pretrpjele najveći teret iranskih napada, pri čemu su Ujedinjeni Arapski Emirati bili izloženi većem broju napada čak i od Izraela, koji je bio direktno uključen u rat.
"Postoji rastuće priznanje širom regiona da je iranski režim preživio trenutnu kampanju, te da dodatna vojna akcija možda neće suštinski poboljšati stratešku sliku", napisao je.
Citrinowicz je rekao da Trumpova odluka da otkaže obnovljene napade 18. maja "više liči na taktičko odgađanje nego na strateški zaokret", jer u odsustvu "smislenog kompromisa" u mirovnim pregovorima, "ista dilema će se vjerovatno vratiti predsjedniku Trumpu s još većim intenzitetom."
Diplomatija se suočava s preprekama
Tu procjenu je ponovio Ali Vaez, direktor Projekta za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi, koji je za Iranski servis Radija Slobodna Evropa rekao da će možda doći do određenog približavanja oko sekundarnih pitanja.
Posebno je ukazao na signal iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija na samitu BRICS-a prošle sedmice da bi Teheran mogao biti spreman da prebaci svoje zalihe uranija obogaćenog na 60 posto u treću zemlju, moguće Rusiju. Washington, međutim, i dalje insistira da se materijal pošalje u Sjedinjene Države.
Vaš browser nepodržava HTML5
Da li američka blokada iranskih luka daje rezultate?
Ali ozbiljne razlike ostaju kod osnovih pitanja poput nuklarnog dosjea u širem smislu i sudbini Hormuškog moreuza.
Američka blokada iranskih luka, tvrdi Vaez, vjerovatno neće biti odlučujući instrument kakvim su ga zagovornici u Washingtonu zamišljali. Kada je uvedena u aprilu, neki su predviđali da će Iran popustiti u roku od nekoliko dana što je prognoza koja se pokazala pogrešnom.
Budući da Islamska republika nema zadrške u prenošenju ekonomskog tereta na stanovništvo, te može održavati unutrašnju kontrolu putem represije, kaže Vaez, čak ni ekonomski kolaps ne bi nužno proizveo političku kapitulaciju Teherana.