Očekuje se da će Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija u subotu 4. aprila glasati o revidiranoj rezoluciji usmjerenoj na obnavljanje komercijalnog brodarstva kroz Ormuski moreuz, dok su globalne sile i dalje podijeljene oko toga koliko daleko treba ići u suočavanju sa iranskom blokadom ovog ključnog plovnog puta.
Najnoviji nacrt, koji je podnio Bahrein, navodno je smanjen nakon protivljenja članica sa pravom veta, Kine, Rusije i Francuske, koje su se usprotivile ranijoj formulaciji koja bi ovlastila zemlje da koriste "sva neophodna sredstva" za osiguravanje plovnog puta. To je dovelo do odlaganja glasanja, koje je prvobitno bilo zakazano za 3. april.
- Teheran napada energetska postrojenja u Zaljevu dok Trump upozorava da SAD 'još nisu ni počele' uništavati Iran
- Kako iranska blokada Ormuza guši globalnu trgovinu mimo nafte i gasa?
Agencija AP je izvjestila da revidirana verzija teksta sada dozvoljava samo "odbrambene mjere" kako bi se osigurao bezbjedan prolaz kroz moreuz i susjedne vode, što predstavlja kompromis usmjeren na izbjegavanje veta, a istovremeno omogućava neki oblik koordinisanog odgovora.
Glasanje dolazi u ključnom trenutku u ratu koji je počeo zajedničkim američko-izraelskim udarima krajem februara, pri čemu je efektivno zatvaranje moreuza od strane Irana potreslo globalna energetska tržišta i izazvalo dugoročne strahove od posljedica blokiranih isporuka đubriva i lanca snabdijevanja.
Kina je ostala javno protiv svake rezolucije koja bi mogla da legitimiše upotrebu sile, a Fu Kong, ambasador Pekinga pri UN, rekao je da bi "svako takvo ovlašćenje neizbježno dovelo do dalje eskalacije i ozbiljnih posljedica", pozivajući članice da daju prioritet političkom rešenju.
"Prihvatanje vojnog odgovora na zatvaranje moreuza legitimisalo bi upotrebu sile, preventivne udare i jednostrano sprovođenje bezbjednosnih mjera, barem iz perspektive Pekinga", napisao je Jonathan Fulton, stručnjak za Kinu na Bliskom istoku na Univerzitetu Zajed u Abu Dabiju, u svom biltenu koji prati Kinu u regionu. "Kina nema čvrstu moć da spriječi ovaj ishod, ali ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN i nema šanse da će umanjiti vrijednost te moći".
Rusija je zauzela sličan stav, tvrdeći da fokus treba da bude na okončanju neprijateljstava, a ne na proširenju bezbjednosnih mandata na moru. Prije nego što je Bahrein objavio svoj revidirani konačni nacrt, ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja rekao je da prijedlog "ne rješava zagonetku".
Francuska je signalizirala da bi mogla biti otvorena za revidiranu formulaciju, naglašavajući potrebu za usko definisanim odbrambenim mjerama u svojim komentarima u UN 2. aprila.
Diplomatija o tome kako se suprotstaviti iranskoj strategiji zagušenja
Ishod glasanja 4. aprila ostaje neizvjestan, a diplomate pažljivo prate da li su izmjene dovoljne da obezbijede podršku, ili barem uzdržanost, od najmoćnijih članica Savjeta - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država - koje sve zadržavaju pravo veta.
Iran je uglavnom obustavio saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ciljajući brodove i pooštravajući kontrolu nad jednom od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu, gdje obično prolazi otprilike petina globalnih zaliha nafte i gasa.
Teheran je takođe iznio sopstveni prijedlog za upravljanje moreuzom, rekavši da sarađuje sa susjednim Omanom na sistemu koji bi zahtijevao da brodovi dobiju dozvole i posebne licence za prolaz plovnim putem.
Šefica Evropske unije za inostranu politiku i bezbednost Kaja Kallas odbacila je koncept, rekavši na društvenim mrežama da "međunarodno pravo ne priznaje sheme plaćanja za prolazak".
Ona je takođe 2. aprila razgovarala sa kineskim ministrom inostranih poslova Vang Jijem o ratu u Iranu i njegovom uticaju na globalnu ekonomiju.
"Iranski napadi na civilne brodove i prijetnja da će ih biti još, skoro su obustavili saobraćaj u Ormuskom moreuzu", rekla je Kallas na društvenim mrežama. "Zato je obnavljanje bezbjedne i besplatne slobode plovidbe u moreuzu, u skladu sa Pomorskim pravom, hitan prioritet".
Vaš browser nepodržava HTML5
Da li Iran minira Ormuski moreuz?
Samo mali broj brodova je prošao kroz Ormuski moreuz od početka rata. To su uglavnom bila plovila povezana sa nacijama koje Iran smatra prijateljskim, a pojavljuje se sistem u kojem Teheran unaprijed odobrava tranzit duž rute koja se proteže blizu njegove obale. Pakistan je, na primjer, postigao dogovor da 20 brodova pređe pod njegovom zastavom, a i druge azijske zemlje su obezbijedile siguran prolaz.
Teretni brod koji je signalizirao francusko vlasništvo takođe je izašao iz Ormuskog moreuza 3. aprila, što izgleda kao prvi poznati prolaz broda povezanog sa Zapadnom Evropom od početka rata.
Sukob na moru postao je jedna od centralnih tačaka žarišta, pojačavajući njegove ekonomske posljedice daleko izvan regiona.
Američki predsjednik Donald Trump je signalizirao da Vašington neće preuzeti vođstvo u ponovnom otvaranju plovnog puta, već će umjesto toga pozivati zemlje koje se više oslanjaju na snabdijevanje energijom iz Zaliva da djeluju. Zemlje Zaliva, od kojih mnoge ugošćuju američke snage i bile su meta iranskih udara, do sada su se uzdržavale od direktne odmazde, oprezne zbog eskalacije u širi regionalni rat.
Humanitarni i ekonomski ulozi takođe rastu. Zvaničnici UN upozoravaju da poremećaji u snabdijevanju energijom već opterećuju ekonomije u Aziji i da bi uskoro mogli da pogode Evropu, dok se zemlje u razvoju suočavaju sa rizikom od produbljivanja krize troškova života.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je 2. aprila da se situacija približava prelomnoj tački.
"Nalazimo se na ivici šireg rata koji bi mogao da zahvati cijeli region", rekao je, ističući rizike koje predstavlja zatvaranje Ormuskog moreuza.
"Kada se moreuz stisne", dodao je, "najranjiviji na svijetu ne mogu da dišu".