Za mlade Irance, kafići su utočište, bezbjedno mjesto za druženje i opuštanje u zemlji gdje su društvene slobode ograničene.
"Volim da idem u kafiće jer vidite sve vrste ljudi sa različitim ličnostima, a ipak se svi druže na istom mjestu", rekla je za Radio Farda, Iranski servis Radija Slobodna Evropa, Ainaz, devetnaestogodišnjakinja koja živi u glavnom gradu Teheranu.
"Imam svoje omiljeno mesto, ali takođe uživam u isprobavanju kafića sa drugačijom atmosferom. Osjećam se slobodnije u kafićima nego na ulici", dodala je Ainaz, koja je iz bezbjednosnih razloga dala samo svoje ime.
Ali, nekada kultura kafića koja je cvjetala u Iranu, dio gradskog društvenog života, posebno među mladima, sada je pod pritiskom sve dublje ekonomske krize i obnovljenog pritiska vlasti.
Ekonomski pritisak
Cijene kafe i hrane su skočile usred nekontrolisane inflacije. Međunarodni monetarni fond predviđa da će ukupna inflacija u Iranu ove godine dostići skoro 69 procenata, što je najviše od Islamske revolucije 1979. godine.
Godine međunarodnih sankcija i lošeg upravljanja vlade osakatile su ekonomiju. Rat Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom od kraja februara gurnuo je zemlju od 90 miliona stanovnika na ivicu ekonomskog kolapsa.
Iranska scena kafića je osjetila uticaj, vlasnici se bore sa rastućim troškovima, a kupci smanjuju potrošnju.
Jedna žena u Teheranu je rekla da cijena 250 grama kafe iznosi čak 15.000.000 miliona rijala (8 dolara), dvostruko više nego što je koštala prošle godine.
"Zamislite samo koliko je kafa u kafiću postala skupa", rekla je žena, koja je govorila pod uslovom anonimnosti iz bezbjednosnih razloga, za Radio Farda.
Kafić u Teheranu, maj 2025.
Još jedan stanovnik Teherana, 41-godišnji muškarac, rekao je da je išao u kafiće "skoro svaki dan" tokom gotovo tromjesečnog zatvaranja interneta, kada su vlasti prekinule pristup nakon pokretanja američkih i izraelskih napada 28. februara.
"Kafići su bili jedino mjesto gdje smo mogli da održimo dobro raspoloženje, da se družimo i da izbjegnemo osjećaj izolacije", rekao je čovjek za Radio Farda pod uslovom anonimnosti, dodajući da nije prestao da ide u kafiće.
"Umjesto toga, napravio sam promjene u stvarima koje naručujem, kao što je naručivanje jeftinijih pića poput čaja", rekao je.
Politička kontrola
Vlasti su takođe ciljale kafiće kao dio sve veće represije protiv neistomišljenika nakon masovnih antivladinih protesta u januaru i rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Godinama su kafići redovno zatvarani zbog puštanja zapadne muzike, organizovanja plesa sa miješanjem muškaraca i žena ili dozvoljavanja ženama koje ne nose obavezni hidžab, odnosno maramu za glavu, što je sve zabranjeno u zemlji.
U posljednjih nekoliko mjeseci došlo je do još jednog talasa zatvaranja kafića.
Početkom juna, policija je na silu zatvorila kafić u centru Teherana nakon što je puštao živu muziku. Policija nije otkrila ime kafića, ali ga je optužila da promoviše "devijantne sekte" i "satanske aktivnosti".
Iranke u kafiću u Teheranu, septembar 2025.
U martu su vlasti naredile zatvaranje popularnog lanca kafića, Lamiz, nakon što je dizajn na njihovim čašama bio ocijenjen kao politički uvredljivi.
Za vlasti, problem prevazilazi pojedinačne kafiće. Ovi prostori su predstavljaju način života koji nije uvijek u skladu sa vrijednostima koje promoviše iranski klerikalni establišment.
Pritisak na kafiće je dio šireg obrasca ograničenja individualnih sloboda. Grupe za ljudska prava dugo kritikuju Iran zbog ograničavanja slobode izražavanja, nametanja strogih pravila o ženskoj odjeći i ograničavanja javnih i kulturnih aktivnosti koje se smatraju nespojivim sa zvaničnim islamskim vrijednostima.
Istaknuti tvrdolinijaški političar Said Džalili javno je napao kulturu kafića kao zapadni projekat usmjeren na potkopavanje tradicionalnih porodičnih vrijednosti.
"Oni definišu tri prostora: spavaonicu, radno mjesto i 'treći prostor', poput kafića, da bi se izbjegla usamljenost", rekao je Džalili u decembru 2025. godine. "U ovom konceptu, porodica gubi smisao. Ovo je u suprotnosti sa islamskom filozofijom braka", rekao je, izazvajući negodovanje među nekim iranskim korisnicima društvenih mreža.
Tridesettrogodišnja vlasnica kafića u Teheranu, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekla je da "rizik od zatvaranja i dalje postoji zbog pitanja kao što je hidžab".
Uprkos izazovima, mnogi kafići su i dalje prepuni.
"Ljudi kažu: 'Više nemamo novca za štednju ili putovanja, pa umjesto toga uživamo u večeri u kafiću'", rekla je za Radio Farda četrdesetogodišnja žena u Teheranu, koja je govorila pod uslovom anonimnosti. "Za mnoge, kafići su jedina mjesta gdje sreća i život još uvijek postoje".
Pored služenja kafe, čaja i grickalica, mnogi kafići su se razvili u kulturne centre, gdje se održavaju čitanja knjiga, projekcije filmova, umjetničke radionice, muzika uživo i drugi događaji koji privlače mlade Irance koji traže zajednicu i kreativno izražavanje.
"To je kao drugi dom za mušterije i za nas", rekla je vlasnica kafića u Teheranu.