Švedska potvrdila da je jedan njen državljanin pritvoren u Iranu zbog optužbi za špijunažu za Izrael

Zaštitar patrolira ulicom u Teheranu u ranim satima primirja između Izraela i Irana 24. juna. Iranska policija je izvijestila da je tokom 12-dnevnog rata pritvorila oko 21.000 ljudi zbog navodnih sigurnosnih prekršaja, iako nije jasno koliko ih je još uvijek u pritvoru.

Švedska je potvrdila da se jedan njen državljanin nalazi u iranskom pritvoru nakon što je Teheran objavio da se švedski državljanin nalazi na suđenju zbog navodne špijunaže za Izrael.

U saopštenju od 16. decembra za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, švedsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da je "u kontaktu s porodicom tog čovjeka" i da ga "zastupa pravni savjetnik". Ministarstvo je odbilo dati dodatne detalje "iz obzira prema konzularnoj povjerljivosti i kako ne bi omelo naš rad".

Portparol pravosuđa Asghar Jahangir izjavio je 16. decembra da je iransko-švedski državljanin "regrutovan od strane izraelske obavještajne službe 2023. godine", da je obavio "nekoliko putovanja na okupirane teritorije – posljednje dvije sedmice prije ulaska u Iran" i da je nosio "elektronsku špijunsku opremu". Tvrdio je da je osumnjičeni "priznao" špijunažu za Izrael.

Jahangir je dodao – u očitoj kontradikciji s vremenskim okvirom – da je optuženi ušao u Iran "mjesec dana prije početka" 12-dnevnog rata s Izraelom u junu i boravio u vili blizu Karaja, 45 kilometara sjeveroistočno od Teherana. Ranije je šef pravosuđa provincije Alborz rekao da je čovjeka uhapsio Islamski revolucionarni gard (IRGC) četvrtog dana rata, 16. juna.

Čitajte: Dobitnica Nobelove nagrade Narges Mohammadi tvrdi da je brutalno pretučena pri hapšenju u Iranu

Iranska policija je izvijestila da je tokom junske borbe pritvorila oko 21.000 ljudi zbog navodnih sigurnosnih prekršaja, iako nije jasno koliko ih je još uvijek u pritvoru; šef pravosuđa je naveo oko 2.000 uhapšenih, od kojih su mnogi pušteni nakon provjere.

Od kraja juna, Iran je pogubio nekoliko osoba osuđenih za špijunažu za Izrael prije rata, usred straha od infiltracije Mossada koja je omogućila napade unutar zemlje.

Sigurnosne agencije već dugo ciljaju osobe s dvojnim državljanstvom , oduzimanjem imovine i pritiskom na porodice kako bi ih prisilile na povratak, u praksi koju grupe za ljudska prava nazivaju "diplomatija talaca".

Human Rights Watch navodi da su vlasti "sistematski" kršile pravo na pravičan postupak kroz politički motivisana hapšenja. Teheran tretira osobe s dvojnim državljanstvom isključivo kao iranske državljane, odbijajući priznati dvojno državljanstvo.