Kada je indijski tanker s tečnim naftnim gasom (LPG) nedavno prošao kroz Ormuski moreuz, njegovo kretanje je pratilo uzbuđeno uživo izveštavanje na televiziji.
"Njegova pozicija je primljena pre osam minuta. Trenutno je na 12,5 čvorova pod uglom od 154 stepena. Navedeno je da je njegovo očekivano vreme dolaska u Indiju sutra u 21.30", izvestio je jedan novinar, dok je gledao aplikaciju za praćenje.
Kasnije su video snimci prikazali brod s vojnom pratnjom indijske mornarice u Omanskom zalivu.
Takva pažnja nije bila neopravdana. Rat u Iranu i odluka Teherana da u velikoj meri zatvori Ormuski moreuz nisu samo zaustavili isporuke sirove nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG). Pošiljke čitavog niza druge vitalne robe su takođe skoro potpuno obustavljene.
Čitajte:
Kina i Pakistan predlažu plan za prekid rata s Iranom i otvaranje Hormuškog moreuzaČak i ako se rat završi, tržišta se možda neće brzo vratiti u normalu. Iranski napadi su naneli nesagledivu štetu industrijskoj infrastrukturi u regionu. Iran takođe insistira da ima "suvereno pravo" nad moreuzom, mada Vašington navodi da je ponovno otvaranje tog plovnog puta uslov za prekid vatre.
LPG
LPG je rafinirani proizvod koji je najviše pogođen blokadom Ormuskog moreuza, pokazuje novi mesečni izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA). To je mešavina propana, butana i drugih gasova koji se koriste u uređajima za grejanje, uređajima za kuvanje, automobilskom gorivu i frižiderima.
Nestašica tog proizvoda u Indiji dospela je u vesti u svetu, primoravajući ljude da kuvaju na alternativnim izvorima, uključujući ugalj, ogrevno drvo i kravlju balegu. Indija dobija oko 90 odsto uvoznog LPG-a s Bliskog istoka i nestašica je pogodila stotine miliona ljudi.
Indija nije jedina koja se suočila s tim problemom.
"Kina je bila drugi po veličini uvoznik LPG-a preko Ormuskog moreuza 2025. godine, odmah iza Indije, pošto je nastojala da diverzifikuje izvore snabdevanja mimo SAD u svetlu trgovinskih tenzija između njih prošle godine", rekao je za RSE Piter Vilton (Peter Wilton), analitičar u Argusu, kompaniji za podatke o robnim tržištima.
Vilton je napomenuo da su cene LPG-a u Kini 1. aprila bile na 12-godišnjem maksimumu. Kina dobija veliki deo svog LPG-a iz Irana, kako za potrošnju u domaćinstvima, tako i za svoju petrohemijsku industriju. Prema analizi Argusa, Kina je "osetljiva" na globalnu krizu LPG-a.
Pored SAD i zemalja Persijskog zaliva, među izvoznicima su Kanada, Argentina i Rusija – koja je preusmerila prodaju ka zemljama Centralne Azije posle sankcija Evropske unije koje su joj uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
Đubrivo
Dok se neki muče s nestašicom goriva za kuvanje, moglo bi da dođe i do manjka hrane koju bi trebalo kuvati.
Region Persijskog zaliva je takođe veliki snabdevač đubrivom i Svetski program za hranu UN je izneo upozorenje.
Čitajte:
'Itekako brinemo': Rat na Bliskom istoku podiže cene đubriva i u Srbiji"Zemlje koje se u velikoj meri oslanjaju na uvoz hrane, goriva i đubriva posebno su izložene globalnim cenovnim šokovima. U delovima podsaharske Afrike, poljoprivrednici koji ulaze u sezonu setve u opasnosti su da neće moći da tretiraju svoje useve, što će rezultirati nižim prinosima i višim cenama hrane u narednim mesecima", navodi se u izveštaju od 19. marta.
"Čak i mala povećanja troškova mogu gurnuti ranjive porodice u krizu", dodaje se u izveštaju i upozorava na "rekordne nivoe gladi".
UN navode da oko 30 odsto globalne trgovine đubrivom prolazi kroz Ormuski moreuz.
Podaci kompanije Vinvard (Windward), koja obezbeđuje podatke o pomorstvu, pojačali su zabrinutost. Ona je ukazala da je 86 odsto brodova koji prevoze đubrivo iz Persijskog zaliva na istok Afrike prekinuo plovidbe.
Analiza kompanije ING navodi da bi "nagli rast cena đubriva" doveo do smanjenja globalne proizvodnje pšenice i kukuruza.
"Iako je većina proizvođača na severnoj hemisferi adekvatno snabdevena pre prolećne setve, produžena kriza bi mogla uticati na odluke o setvi kasnije tokom godine. Regioni zavisni od đubriva u Aziji i Africi su posebno ranjivi", dodaje ta kompanija.
Ono što je kritično, 50 odsto svih globalnih isporuka sumpora takođe prolazi kroz Ormuski moreuz. Kao nusproizvod prerade nafte i gasa, sumpor je suštinski sastojak u proizvodnji fosfatnih đubriva.
Čitajte:
Kako globalna kriza pogađa poljoprivredu u BiH? Sjetva skuplja i do 40 odstoJoš jedan ključni sastojak je potaša. Rusija je drugi po veličini proizvođač tog proizvoda na svetu, s petinom učešća u svetskom izvozu i želi da iskoristi priliku na tržištu koju pruža zatvaranje Ormuskog moreuza.
Belorusija je treći proizvođač po veličini i Vašington je upravo ukinuo sankcije na njen potaš. Međutim, ne očekuje se da će to uticati na globalna tržišta.
Aluminijum
Iranski napadi na ogromne topionice aluminijuma u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Bahreinu dodatno su pojačali globalnu glavobolju sa snabdevanjem koju je već izazvala blokada Ormuskog moreuza.
Obim štete nije jasan, ali povećava mogućnost kontinuiranog rizika u snabdevanju čak i ako se isporuka kroz moreuz vrati na nivoe pre rata.
"Svaki produženi prekid bi dodatno zategnuo ionako ograničeno tržište, pošto je ponovno pokretanje topionica skupo, složeno i dugotrajno", navodi se u analizi ING-a od 31. marta.
Aluminijum je vitalna roba koja se koristi u automobilima i ambalaži. SAD uvoze više od petine svog aluminijuma iz Persijskog zaliva. Zemlje Zaliva pokrivaju skoro 10 odsto globalne ponude.
"Ne bih rekao da se taj gubitak može lako apsorbovati. Ono što morate uzeti u obzir jeste da se više od polovine globalne proizvodnje odvija u Kini i da se sav taj materijal troši u Kini. Nasuprot tome, više od 80 odsto aluminijuma iz Zaliva se izvozi, tako da je to izuzetno važan snabdevač", rekao je za RSE Ronan Merfi (Murphy), urednik časopisa Argus Non-Ferrous Markets.
Cene aluminijuma su porasle za oko 11 odsto otkako su 28. februara počeli vazdušni napadi SAD i Izraela na Iran, dodao je on, "na najviši nivo od marta 2022. godine, neposredno posle izbijanja rata u Ukrajini".
Helijum
Otprilike trećina svetske ponude helijuma dolazi iz Katara i vitalan je kao rashladno sredstvo za proizvode poput poluprovodnika i MRI skenera.
Čitajte:
Eho iranskog rata na Zapadnom BalkanuMada su cene možda porasle, ključni azijski proizvođači zasad navode da imaju dovoljne zalihe za blisku budućnost. Južnokorejski ministar energetike Kim Jung-Kvan rekao je 31. marta da se ne očekuju prekidi u snabdevanju u naredna dva meseca. Tajvan je izneo sličnu izjavu.
Međutim, problem s helijumom može biti dugoročan. Za potpuno saniranje štete od iranskog napada na katarska postrojenja za tečni prirodni gas (LNG), moglo bi da bude potrebno i do pet godina, navele su katarske vlasti.
Među proizvođačima helijuma su i SAD, koji su najveći proizvođač, zatim Alžir i Rusija, čiji je izvoz pogođen sankcijama SAD i EU.
Ovo su neke, ali ne sve stvari koje se isporučuju iz Persijskog zaliva na tržišta širom sveta. Među njima su i drugi rafinisani naftni proizvod koji se koristi u petrohemijskoj industriji, mlazna goriva, kao i peleti rude gvožđa.