Kasim Sulejmani, ubijeni iranski general, na zidu škole u Sarajevu

Fotografija iranskog generala Kasima Suleimanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana, istaknuta je na zidu Perzijsko-bosanskog koledža s internatom nadomak Sarajeva, utvrdio je Radio Slobodna Evropa iz snimke koju je škola objavila na zvaničnom Facebook profilu.

Zgrada ove srednje škole i okolno zemljište su u vlasništvu Islamske Republike Iran, a vlasnik škole je iranski državljanin Zarean Mohamed Jafer.

Portret bivšeg komandanta elitnih Kuds snaga Iranske revolucionarne garde primjetan je u videu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra prošle godine. Svečanosti je prisustvovala i delegacija Ambasade Irana u BiH, predvođena ambasadorom Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom.

Iz Perzijsko-bosanskog koledža nisu odgovorili na pitanja o razlozima postavljanja fotografija Suleimanija i u koje obrazovne ciljeve.

RSE je u više navrata pokušao stupiti u kontakt s upravom škole, ali nisu odgovorili na e-mail poruke upućene na službeni adresu. Tokom posjete ovoj obrazovnoj ustanovi, jedan od uposlenika je za RSE izjavio da se direktor trenutno nalazi izvan zemlje. RSE nije uspio uspostaviti kontakt ni s roditeljima učenika, niti ih je uspio identificirati putem društvenih mreža.

Podaci iz sudskog registra.

Početkom 2026. godine škola je raspisala konkurs za prijem direktora i 12 nastavnika na određeno vrijeme do kraja juna 2026.

Direktor je od 2009. godine bio Haris Alihodžić, prema podacima iz poslovnih registara, o kojem nije dostupno više podataka, uključujući kontakte, osim zvaničnog e-maila škole.

Nije poznato je li Alihodžić i dalje direktor, dok traje konkurs za izbor novog.

Ko je bio Kasim Suleimani?

Suleimani je kao komandant Kuds snaga bio zadužen za vojne i obavještajne operacije izvan Irana, u Siriji, Iraku, Libanu, Jemenu i drugdje.

Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom.

Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika.

Ministri vanjskih poslova Evropske unije su 29. januara označili iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) kao terorističku organizaciju.

Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija već su označile IRGC kao terorističku organizaciju. IRGC kontroliše paravojne snage Basidž i snage Kuds, ogranak za vanjske operacije, optužen za podršku militantnim grupama širom Bliskog istoka. Sa više od 180.000 vojnika pod svojom komandom, te snage igraju centralnu ulogu u unutrašnjoj sigurnosti, kontroli granica i raketnim programima Irana.

Škole i politička neutralnost

Ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isticanje likova političkih ili vojnih figura u školama "nije primjereno".

"Postavljanje fotografija osoba koje imaju politički ili vojni karakter, bez jasnog odgojno-obrazovnog ili historijskog konteksta, ne smatra se primjerenim i nije u skladu s načelom političke neutralnosti škola", kazala je Hota-Muminović, kadar stranke na čijem čelu je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Naida Hota-Muminović: "Potreban jasan kontekst."

Dodala je da su "škole dužne voditi računa da se sadržaji koji se postavljaju u javnim prostorima škole ne mogu tumačiti kao oblik političke promocije ili simboličkog svrstavanja".

Rad škola nadgleda Kantonalna uprava za inspekcijske poslove.

Za RSE navode da isticanje slika aktualnih političkih ili vojnih dužnosnika iz zemlje ili inozemstva zakonski "nije izričito zabranjeno niti dopušteno".

"Međutim, primjenjuju se opća zakonska načela o političkoj neutralnosti, odgojno-obrazovnoj svrsi aktivnosti, poštivanju pedagoških standarda, te zabrani političke promocije ili djelovanja u školskom prostoru", rekli su iz inspektorata za RSE.

Isto vrijedi i za postavljanje zastava ili emitiranje himni stranih država za vrijeme nastavnih ili fakultativnih aktivnosti.

Obrazovna politika u Bosni i Hercegovini u nadležnosti je 14 entitetskih i kantonalnih ministarstava, dok država ima tek "koordinirajuću ulogu".

Nijedan od desetak zakona o obrazovanju ne zabranjuje prikazivanje ni domaćih niti stranih političkih ili vojnih ličnosti.

Stručnjaci ističu da je ključno odvojiti kulturno-obrazovne aktivnosti od simbolika koja mogu izazvati kontroverzu u multietničkom i multireligijskom društvu kao što je BiH.

Čitajte: Tri decenije od rata tenkovi i bitke u školama u BiH

"Škole su oduvijek bile ideološki instrumenti vlasti. Isticanje ličnosti, ma kakve one bile, nije ništa drugo nego dokaz da školski sistem preferira određene politike moći u skladu sa svojom ideologijom", kazao je za RSE Enver Kazaz, profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Po kom nastavnom planu radi škola?

"Perzijsko-bosanski koledž sa internatom" u Ilijašu radi prema bosanskom planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Zakon omogućuje školama da imaju dodatne sadržaje, među njima i kulturne i vjerske, koji mogu činiti do 20 posto nastavnih aktivnosti.

Zastave Irana i Bosne i Hercegovine postavljene ispred Persijsko-bosanskog koledža, Ilijaš, Sarajevo, januar 2026.

Osim domaćih nastavnika, objave koledža na društvenim mrežama pokazuju da su u ranijim godinama u obrazovni proces bili uključeni i predavači iz Irana.

Škola nudi šest smjerova - opći, jezički, društveni, matematičko-informatički, prirodni, pedagoško-psihološki i informacijsko-tehnološki.

U tekućoj 2025./2026. godini Perzijsko-bosanski koledž pohađa 21 učenik, od prvog do četvrtog razreda, prema podacima Ministarstva obrazovanja KS.

Što se zna o vlasništvu?

"Perzijsko-bosanski koledž sa internatom" osnovao je 1999. godine Zarean Mohamed Jafer, koji je upisan kao vlasnik. Prema podacima iz katastra, u koje je RSE imao uvid, posjeduje najmanje jednu privatnu parcelu, također, u Ilijašu.

Podaci iz katastra o parceli u vlasništvu Zareana Jafera.

Kako državljani Irana kao stranci ne mogu kupovati zemljište u Bosni i Hercegovini, vlasništvo nekretnine upućuje na zaključak da je Jafer i državljanin BiH. Zbog zakona o zaštiti ličnih podataka nije moguće provjeriti je li, kad i kako stekao državljanstvo.

RSE nije uspio kontaktirati Jafera, jer ne postoje zvanično dostupni kontakt podaci.

Na koji način se finansira koledž?

Prema podacima iz katastra, u koje je RSE imao uvid, koledž i internat nalaze se na kompleksu koji zauzima više od 18.000 kvadratnih metara zemljišta, nedaleko od Ilijaša, gradića 30-ak kilometara udaljenog od Sarajeva.

Zemljište je u vlasništvu Islamske Republike Iran.

Prema međunarodnim konvencijama, strane države mogu kupovati zemljište i objekte za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Zemljište i objekti u BiH koji su u vlasništvu strane države, a nisu u funkciji diplomatske misije, nemaju diplomatski imunitet i podliježu domaćem zakonodavstvu i inspekcijskim nadzorima.

Persijsko-bosanski koledž s internatom, Ilijaš, Sarajevo, januar 2026.

Prema podacima Financijsko-informatičke agencija (FIA) i Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) BiH, prihodi Perzijsko-bosanskog koledža iznosili su u prosjeku 40.000 eura godišnje, uz ukupne obveze od oko pola miliona eura.

Nema podataka o direktnoj povezanosti škole s financiranjem ili formalnim programima iranske države. Poslovni podaci firmi nisu javno dostupni, a iz škole nisu odgovorili na upit o načinu financiranja.

Financiranje privatnih i međunarodnih škola u BiH mora osigurati osnivač kroz školarine i privatne izvore, dok se javne škole financiraju iz deset kantonalnih budžeta ili budžeta Republike Srpske i budžeta Brčko distrikta BiH.

Koliko ima stranih škola u BiH?

Po nastavnom planu druge države u Sarajevu rade tri osnovne i dvije srednje privatne škole.

Ako rade prema stranim planovima, za djecu koja su državljani BiH, škole moraju osigurati zastupljenost tzv. nacionalne skupine predmeta, među kojima su materinski jezik ili historija.

Među školama čiji su osnivači strani državljani su Međunarodna francuska osnovna škola (CIFS), Internationale Deutsche Schule Sarajevo, Međunarodna škola Sarajevo – Quality Schools International (SAD), škola "Al Amel" (Jordan), Richmond Park (UK) ili Maarif International Schools Sarajevo (Turska).

Stranih škola nema u Republici Srpskoj, Bosansko-podrinjskom i Posavskom kantonu, potvrdili su za RSE iz ministarstava za obrazovanje. Iz drugih kantona nisu odgovorili na upite RSE o broju škola čiji osnivači su stranci ili strane države i fondacije.

Kakve su veze Irana i BiH?

U Sarajevu, pored ambasade, djeluje i Iranski kulturni centar koji promovira iransku umjetnost, tradiciju i jezik.

Posljednjih godina zabilježeno je više zvaničnih kontakata i posjeta.

Glasnogovornica Vlade Irana Fatemeh Mohajerani posjetila je Sarajevo u julu 2025. povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kada se susrela s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, što je objavljeno i na X-u Iranske ambasade u BiH.

Protesti podrške Iranu i Palestincima u Sarajevu, 26. 6. 2025., nakon što je SAD bombardirao Iran četiri dana ranije.

U novembru 2024. iranska politička delegacija boravila je u Sarajevu, predvođena pomoćnikom ministra vanjskih poslova Mahmudom Heidarijem, koji je do 2020. godine bio ambasador Irana u BiH.

Bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković sastala se u avgustu 2021. s tadašnjim iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem u Teheranu nakon njegove inauguracije.

U decembru 2022. iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amir-Abdolahian boravio je u Sarajevu, gdje se sastao s Turković i liderom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez sastao se s iranskim vojnim izaslanikom, brigadirom Mahmudom Mohaghaghom Pourom u maju 2025. u Sarajevu.
Nakon upozorenja američke administracije o mogućim sankcijama i suspenziji vojne suradnje s BiH, Helez je "izrazio žaljenje i izvinjenje strateškim partnerima".

Čitajte: BiH nema vojnu suradnju sa Iranom i posvećena je partnerstvu sa SAD, kaže ministar odbrane

BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o trgovini, zaštiti investicija, te kulturnoj, naučnoj i obrazovnoj suradnji.

Državljanima BiH nisu potrebne vize za turistički boravak u Iranu do 15 dana. Iranskim državljanima su potrebne vize za ulazak u BiH.

U prethodnih pet godina iz Irana u BiH je uvezeno robe u vrijednosti oko 21 milion, dok je BiH u Iran izvezla oko 4,4 miliona eura.