*Sveobuhvatniji pristup efikasnijem korištenju raspoloživih kapaciteta dijaspore za razvoj BiH *Vijeće ministara o načinu isplate predratne štednje kod nedomicilnih banaka *Kardinal Puljić i biskup Komarica ponovo upozorili na zastoj u povratku Hrvata
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović i šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Regina Buko potpisali su sporazum o saradnji na projektima i inicijativama u vezi sa efikasnijim korištenjem doprinosa dijaspore koju čini milion i 350 000 ljudi, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Halilović je istakao veliki potencijal dijaspore koji se BiH svakodnevno stavlja na raspolaganje, te naveo da zaključivanje sporazuma predstavlja novu fazu u saradnji s njom.
''U inostranstvu, prvenstveno u Evropi i Sjevernoj Americi, živi više od milion i 350 000 ljudi porijeklom iz BiH, što je više od trećine stanovništva u zemlji. S obzirom na proporcionalnu brojnost dijaspore u odnosu na ukupno stanovništvo, BiH posjeduje jednu od najbrojnijih emigrantskih populacija u svijetu'', navodi se u saopštenju.
On je objasnio da će sporazum regulisati sveobuhvatniji pristup efikasnijem korištenju raspoloživih kapaciteta dijaspore za razvoj BiH.
Procjenjuje se da su prošle godine novčane doznake u BiH iznosile više od 2,5 milijardi konvertibilnih maraka, što je BiH stavilo na šesto mjesto u svijetu po vrijednosti novčanih doznaka u odnosu na bruto domaći proizvod.
'Novčane doznake značajno doprinose zdravlju, obrazovanju i povećanju prihoda u porodicama koje ih primaju.
Halilović je zahvalio IOM-u za podršku i pomoć koju će ova organizacija pružiti u pripremi i provođenju ovog značajnog projekta, naglasivši njihovo veliko iskustvo u brojnim sličnim projektima koje su uspješno realizovali širom svijeta.
Ovaj sporazum će Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i IOM -u omogućiti zajednički rad na prikupljanju ogromnog razvojnog potencijala dijaspore kako bi ona doprinijela finansijskom, ljudskom i društvenom kapitalu BiH.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju i modalitete načina rješavanja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest - banke Beograd i drugih nedomicilnih banaka.
Među preporučenim mjerama za rješavanje stare devizne štednje je upućivanje zahtjeva Sloveniji i Srbiji da vrate novac štedišama iz BiH u skladu s Aneksom G Sporazuma o sukcesiji.
U suštini, strateški ciljevi za rješavanje pitanja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest banke i drugih nedomicilnih banaka zasnivaju se na provođenju Evropske povelje o ljudskim pravima i temeljnim slobodama
Katolički biskupi iz Bosne i Hercegovine ponovo su iskazali zabrinutost zbog slabog povratka Hrvata u njihove prijeratne domove, pri čemu su posebno istakli probleme s kojima se susreću zainteresirani za povratak na područje Republike Srpske.
Nakon dvodnevnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH održanog u Banjoj Luci, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić je kazao novinarima kako je sa zabrinutošću primljen izvještaj banjalučkog biskupa Franje Komarice o stanju povratka u njegovu biskupiju.
Prema tom izvještaju, s prostora Banjalučke biskupije prognano je oko 220.000 Hrvata-katolika te da ih je danas tamo manje od 15.000. Kardinal Vinko Puljić:
“Nažalost, u Federaciji BiH ne postoji na svim prostorima jednaka dobra volja, posebno kada je u pitanju opstanak. U nekim mjestima vlada administrativni pristisak kada je u pitanju dobijanje dozvole, bilo građevinskih, bilo drugih dozvola. Nama nema druge nego zajedno živjeti i mijenjati mentalitet gdje svako misli da onoliko voli svoj narod, koliko mrzi drugi. Pred nama je duhovni proces pomirenja, povjerenja i onda će doći i praštanje. Društveno – političko praštanje se temelji na istini i pravdi i bez toga nema pomirenja. Međutim, kada je duhovno praštanje u pitanju onda je vrlo bitno biti slobodan od mržnje, jer u mržnji ubija sam sebe. Zato je naša duhovna dimenzija u ovoj borbi za povratak, da ne raširimo novu mržnju.”
Banjalučki biskup Franjo Komarica:
“Kada je u pitanju ova bolna rana, a to je iskorenjivanje katolika sa područja banjalučke biskupije, doista je više nego dramatična konstatacija da 95% katolika od onoga broja prije rata danas nedostaje u banjalučkoj biskupiji na području entiteta RS-a. To ne može biti dobro za ovaj entitet i za ovaj kraj, jer se ovako nešto nije dogodilo ni na jednom mjestu u cijeloj Evropi. Za to treba Evropa da odgovara, jer je pustila da sa ovih prostora katolici nestanu.”
Kardinal Vinko Puljić:
“Možemo konstatirati da nema ni dobre volje koja podupire povratak. Možemo konstatirati da su premala ulaganja za povratak Hrvata – katolika na ovim prostorima. Ne želimo jadikovati, već uporno buditi nadu. Mi ne možemo nikoga prisiliti na povratak, ali možemo tražiti naše pravo na svoju imovinu, na svoj zavičaj i na opstanak na ovim prostorima. Od toga nećemo odustati. Samo mrtve ribe struja nosi – žive uvijek plivaju protiv struje! Mi takvi želimo biti!”
Ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman otvorio je u Banjaluci prvi Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u ovom entitetu.
Centar za pružanje besplatne pravne pomoći omogućiće socijalno ugroženim građanima da svoja prava ostvaruju pred sudovima i drugim pravosudnim institucijama.
Vršilac dužnosti direktora Centra Snježana Marjanac rekla je da su precizno razrađeni uslovi po kojima će građanima RS-a biti pružana besplatna pravna pomoć, što znači kompletna pomoć koja podrazumijeva i zastupanje na sudu, sve do pravosnažnosti presude:
"To su ljudi koji primaju socijalnu pomoć, starosnu ili invalidsku penziju, djeca bez roditeljskog staranja i ljudi u lošoj finansijskoj situaciji.“
Centar je osnovan u skladu sa zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći koji je usvojen u decembru 2008. godine, a imaće pet kancelarija u sjedištima okružnih sudova.
Ministar pravde RS-a Džerard Selman, otvarajući kancelariju u Banjaluci, istakao je da je u ovoj godini za ovaj projekat Vlada planirala da izdvoji 1,7 miliona konvertibilnih maraka, ali je taj iznos nakon rebalansa budžeta smanjen za 300.000 konvertibilnih maraka:
„Kvalitet usluga koji se bude davao građanima RS-a će opravdati sva ova sredstva.“
Prema riječima Selmana, za rad svih pet kancelarija u idućoj godini Vlada planira izdvojiti tri miliona konvertibilnih maraka.
Potreba za postojanje jednog ovakvog centra postoji odavno s obzirom na broj korisnika centara za socijalni rad, ocijenila je Borka Vukajlović, direktorica Centra za socijalni rad Banja Luka:
„Mogu da podijelim to zadovoljstvo naših korisnika koji će imati jednu ovakvu uslugu koja je dosta značajna u njihovom životu, ali takođe i sa aspekta institucije to će biti nama jedna velika podrška.“
Centar bi trebalo da ima 30 zaposlenih u svih pet kancelarija a u toku je procedura izbora zaposlenih.
Halilović je istakao veliki potencijal dijaspore koji se BiH svakodnevno stavlja na raspolaganje, te naveo da zaključivanje sporazuma predstavlja novu fazu u saradnji s njom.
''U inostranstvu, prvenstveno u Evropi i Sjevernoj Americi, živi više od milion i 350 000 ljudi porijeklom iz BiH, što je više od trećine stanovništva u zemlji. S obzirom na proporcionalnu brojnost dijaspore u odnosu na ukupno stanovništvo, BiH posjeduje jednu od najbrojnijih emigrantskih populacija u svijetu'', navodi se u saopštenju.
On je objasnio da će sporazum regulisati sveobuhvatniji pristup efikasnijem korištenju raspoloživih kapaciteta dijaspore za razvoj BiH.
Procjenjuje se da su prošle godine novčane doznake u BiH iznosile više od 2,5 milijardi konvertibilnih maraka, što je BiH stavilo na šesto mjesto u svijetu po vrijednosti novčanih doznaka u odnosu na bruto domaći proizvod.
'Novčane doznake značajno doprinose zdravlju, obrazovanju i povećanju prihoda u porodicama koje ih primaju.
Halilović je zahvalio IOM-u za podršku i pomoć koju će ova organizacija pružiti u pripremi i provođenju ovog značajnog projekta, naglasivši njihovo veliko iskustvo u brojnim sličnim projektima koje su uspješno realizovali širom svijeta.
Ovaj sporazum će Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i IOM -u omogućiti zajednički rad na prikupljanju ogromnog razvojnog potencijala dijaspore kako bi ona doprinijela finansijskom, ljudskom i društvenom kapitalu BiH.
Zahtjev Sloveniji i Srbiji da vrate novac
Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju i modalitete načina rješavanja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest - banke Beograd i drugih nedomicilnih banaka.
Među preporučenim mjerama za rješavanje stare devizne štednje je upućivanje zahtjeva Sloveniji i Srbiji da vrate novac štedišama iz BiH u skladu s Aneksom G Sporazuma o sukcesiji.
U suštini, strateški ciljevi za rješavanje pitanja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest banke i drugih nedomicilnih banaka zasnivaju se na provođenju Evropske povelje o ljudskim pravima i temeljnim slobodama
Zabrinutost Biskupske konferencije
Katolički biskupi iz Bosne i Hercegovine ponovo su iskazali zabrinutost zbog slabog povratka Hrvata u njihove prijeratne domove, pri čemu su posebno istakli probleme s kojima se susreću zainteresirani za povratak na područje Republike Srpske.
Nakon dvodnevnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH održanog u Banjoj Luci, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić je kazao novinarima kako je sa zabrinutošću primljen izvještaj banjalučkog biskupa Franje Komarice o stanju povratka u njegovu biskupiju.
Prema tom izvještaju, s prostora Banjalučke biskupije prognano je oko 220.000 Hrvata-katolika te da ih je danas tamo manje od 15.000. Kardinal Vinko Puljić:
“Nažalost, u Federaciji BiH ne postoji na svim prostorima jednaka dobra volja, posebno kada je u pitanju opstanak. U nekim mjestima vlada administrativni pristisak kada je u pitanju dobijanje dozvole, bilo građevinskih, bilo drugih dozvola. Nama nema druge nego zajedno živjeti i mijenjati mentalitet gdje svako misli da onoliko voli svoj narod, koliko mrzi drugi. Pred nama je duhovni proces pomirenja, povjerenja i onda će doći i praštanje. Društveno – političko praštanje se temelji na istini i pravdi i bez toga nema pomirenja. Međutim, kada je duhovno praštanje u pitanju onda je vrlo bitno biti slobodan od mržnje, jer u mržnji ubija sam sebe. Zato je naša duhovna dimenzija u ovoj borbi za povratak, da ne raširimo novu mržnju.”
Banjalučki biskup Franjo Komarica:
“Kada je u pitanju ova bolna rana, a to je iskorenjivanje katolika sa područja banjalučke biskupije, doista je više nego dramatična konstatacija da 95% katolika od onoga broja prije rata danas nedostaje u banjalučkoj biskupiji na području entiteta RS-a. To ne može biti dobro za ovaj entitet i za ovaj kraj, jer se ovako nešto nije dogodilo ni na jednom mjestu u cijeloj Evropi. Za to treba Evropa da odgovara, jer je pustila da sa ovih prostora katolici nestanu.”
Kardinal Vinko Puljić:
“Možemo konstatirati da nema ni dobre volje koja podupire povratak. Možemo konstatirati da su premala ulaganja za povratak Hrvata – katolika na ovim prostorima. Ne želimo jadikovati, već uporno buditi nadu. Mi ne možemo nikoga prisiliti na povratak, ali možemo tražiti naše pravo na svoju imovinu, na svoj zavičaj i na opstanak na ovim prostorima. Od toga nećemo odustati. Samo mrtve ribe struja nosi – žive uvijek plivaju protiv struje! Mi takvi želimo biti!”
Banjaluka: Otvoren Centar za pružanje besplatne pravne pomoći
Ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman otvorio je u Banjaluci prvi Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u ovom entitetu.
Centar za pružanje besplatne pravne pomoći omogućiće socijalno ugroženim građanima da svoja prava ostvaruju pred sudovima i drugim pravosudnim institucijama.
Vršilac dužnosti direktora Centra Snježana Marjanac rekla je da su precizno razrađeni uslovi po kojima će građanima RS-a biti pružana besplatna pravna pomoć, što znači kompletna pomoć koja podrazumijeva i zastupanje na sudu, sve do pravosnažnosti presude:
"To su ljudi koji primaju socijalnu pomoć, starosnu ili invalidsku penziju, djeca bez roditeljskog staranja i ljudi u lošoj finansijskoj situaciji.“
Centar je osnovan u skladu sa zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći koji je usvojen u decembru 2008. godine, a imaće pet kancelarija u sjedištima okružnih sudova.
Ministar pravde RS-a Džerard Selman, otvarajući kancelariju u Banjaluci, istakao je da je u ovoj godini za ovaj projekat Vlada planirala da izdvoji 1,7 miliona konvertibilnih maraka, ali je taj iznos nakon rebalansa budžeta smanjen za 300.000 konvertibilnih maraka:
„Kvalitet usluga koji se bude davao građanima RS-a će opravdati sva ova sredstva.“
Prema riječima Selmana, za rad svih pet kancelarija u idućoj godini Vlada planira izdvojiti tri miliona konvertibilnih maraka.
Potreba za postojanje jednog ovakvog centra postoji odavno s obzirom na broj korisnika centara za socijalni rad, ocijenila je Borka Vukajlović, direktorica Centra za socijalni rad Banja Luka:
„Mogu da podijelim to zadovoljstvo naših korisnika koji će imati jednu ovakvu uslugu koja je dosta značajna u njihovom životu, ali takođe i sa aspekta institucije to će biti nama jedna velika podrška.“
Centar bi trebalo da ima 30 zaposlenih u svih pet kancelarija a u toku je procedura izbora zaposlenih.