SDSS odbacuje optužbe za političku trgovinu

  • Ankica Barbir-Mladinović

Sabor Hrvatske, ilustrativna fotografija, arhiv, foto: zoomzg

Najnovijim izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, usvojenima u lipnju ove godine, sve nacionalne manjine u Hrvatskoj dobile su dvostruko prava glasa osim -srpske, koja čini više od 1.5 posto stanovništva i po tom joj se principu u Hrvatskom Saboru automatski osigurava najmanje 3 zastupnička mjesta.

Srpski demokratski forum smatra da su Srbi u Hrvatskoj ovim izmjenama stavljeni u lošiji položaj od ostalih nacionalnih manjina koje su dobile dvostruko pravo glasa, a Srbi nisu.

Tome su, prema ocjeni predsjednika SDF-a Veljka Džakule, najviše kumovali čelnici najveće srpske stranke u Hrvatskoj, Samostalne demokratske srpske stranke, koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-a, radi učvršćivanja vlastitih političkih pozicija.

„Svjesni smo da HDZ nije htio omogućiti da Srbi imaju dvostruko prava glasa jer se plaše da će ti glasovi otići nekim drugim političkim strankama kao što je SDP ili HNS, a radi se o velikom broju glasačkog tijela, od nekih 168 000 ljudi koji izlaze na izbore i tu je došlo do političke trgovine tako što je SDSS odustao od toga da Srbi imaju dvostrukog prava glasa i učinio ustupak vladajućem HDZ-u, a onda je HDZ nagradio svog dugogodišnjeg političkog partnera u Vladi tako što mu je omogućio da dobije nacionalnu Koordinaciju i da to tijelo ima i pravnu osobnost“, tvrdi Džakula.
Uska grupa ljudi svih ovih godina pravi političku trgovinu i namješta sebi pozicije, a na štetu srpske zajednice pri čemu stalno frizira i uljepšava položaj Srba u Hrvatskoj i ne rješava njihove probleme, tvrde u SDF-u.


Politička nadmetanja


SDF se i zbog toga obratio Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

„Mi očekujemo da će Ustavni sud prihvatiti ove naše primjedbe zato što je to kršenje samoga Ustava i što su Srbi stavljeni u neravnopravan položaj. Smatramo da to nije dobro i zbog toga smo i reagovali, a ne da se ide na ruku jednoj uskoj grupi ljudi koja svih ovih godina pravi političku trgovinu i namješta sebi pozicije, a na štetu srpske zajednice pri čemu stalno frizira i uljepšava položaj Srba u Hrvatskoj i ne rješava njihove probleme“, navodi Džakula.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik Vojislav Stanimirović odbacuje Dzakuline optužbe o političkoj trgovini uske grupe manjinskih političara s vladajućima i tvrdi da je najnovijim promjenama pozicija srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, poboljšana, a ne pogoršana:

„Ne, apsolutno to ne stoji! Srbima je novim promjenama osigurano u Saboru imaju najmanje 3 zastupnička mjesta, a imamo šanse osigurati još jednoga ukoliko u određenim izbornim jedinicama osvojimo dovoljno glasova, koliko nosi jedan saborski mandat. Prema tome, mi mislimo da je to rješenje jako dobro i zato što su Srbi sada kao najveća nacionalna manjina u Hrvatskoj izjednačeni s većinskim narodom i što se ubuduće na izbornim mjestima neće više morati izjašnjavati o svojoj nacionalnoj i etničkoj pripadnosti kao što su to morali do sada činiti. To je i iskorak jer ćemo biti na listama sa svim velikim strankama i zajedničkim što ne sprečava nijednog pripadnika naše zajednice da glasa za SDSS ili bilo koju srpsku stranku koja će izaći na izbore“, tvrdi Stanimirović.

Naravno da su u pitanju i politička nadmetanja unutar same srpske zajednice, ali pitanje manjinske samouprave i Koordinacije na nacionalnoj razini je stvaran problem koji, upozorava i neovisni politički analitičar Davor Gjenero, nije riješen dodjeljivanjem te uloge Srpskom narodnom vijeću.

„Dobro je da se olakšao način organiziranja Koordinacija na nacionalnoj razini, međutim, nije dobro da se otvorio put za lakše dovođenje Koordinacije na nacionalnoj razini pod kontrolu najveće pojedinačne stranke (SDSS-a) koja djeluje unutar srpske nacionalne zajednice, dakle, pod kontrolu, uvjetno rečeno, manjinjske političke klase. Time se događa ozbiljna devijacija inicijalne ideje organizacije Vijeća nacionalnih manjina, kao nestranačke civilno -društvene djelatnosti i dovodi je se pod kontrolu političke klase“
, ocjenjuje Gjenero.