Tijekom službenog posjeta Zagrebu, makedonski je predsjednik izjavio kako su Makedonija i Grčka od Nimitza dobile cijeli set prijedloga
Novi makedonski predsjednik Georgi Ivanov za prvu službenu posjetu na ovoj funkciji izabrao je Hrvatsku. Europska budućnost zemalja regije najbolja je garancija stabilnosti regije i cijele Europe, rečeno je nakon susreta.
Hrvatska i Makedonija su dvije zemlje koje dijele zajedničke vrijednosti i zajedničke euroatlantske aspiracije, ali ih povezuje i to da ih bilateralna pitanja sa susjedima – Makedoniju sa Grčkom oko imena, a Hrvatsku sa Slovenijom oko granice na moru – usporavaju na putu integracija.
Raduje me što je što je upravo tijekom švedskog predsjedništva naglašeno kako bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka ulasku država regije u Europsku uniju, kazao je nakon susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem makedonski predsjednik Georgi Ivanov:
„Nadamo se da će Europa naći načina kako da ova bilateralna pitanja ne budu dio njezine agende i da će se naći rješenje prihvatljivo za obje strane koje imaju zajednički problem.“
U tom kontekstu, on je pozitivno ocijenio nedavnu izjavu grčkog predsjednika Karolosa Papouliasa kako takva pitanja treba rješavati u okvirima međunarodnog prava.
Novinari su makedonskog predsjednika zamolili da komentira nove incijative posrednika Matthewa Nimitza o rješavanju spora sa Grčkom oko imena države.
„Pregovarač je došao sa setom ideja – definitivni prijedlog kako ste vi kazali „Sjeverna Makedonija“ ne postoji. Dakle, on je nama dao set prijedloga koje se ne odnose samo na ime. One će biti proučene i od makedonske i od grčke strane, i očekuje se da se mi do kraja osmog mjeseca s našim prijedlozima obratimo Nimitzu“, kazao je Ivanov.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić podržao je ideju da se bilateralna pitanja rješavaju odvojeno od pristupnih pregovora, navodeći pritom način kako je Hrvatska uspješno našla privremeno rješenje sa Crnom Gorom za granicu na moru.
A povodom nezadovoljstva službenog Beograda njegovom porukom da se treba pomiriti sa političkom realnošću u regiji, on je ponovio –– mora se surađivati i ne smije se ometati tu suradnju:
„Jer kroz našu regiju prolaze ceste, rijeke, pruge... One služe za komunikaciju ljudi i roba. Prema tome, mi moramo surađivati – neovisno o tome da li netko nekoga priznaje ili ne – ali regija mora surađivati.“
Hrvatska i Makedonija su dvije zemlje koje dijele zajedničke vrijednosti i zajedničke euroatlantske aspiracije, ali ih povezuje i to da ih bilateralna pitanja sa susjedima – Makedoniju sa Grčkom oko imena, a Hrvatsku sa Slovenijom oko granice na moru – usporavaju na putu integracija.
Raduje me što je što je upravo tijekom švedskog predsjedništva naglašeno kako bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka ulasku država regije u Europsku uniju, kazao je nakon susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem makedonski predsjednik Georgi Ivanov:
„Nadamo se da će Europa naći načina kako da ova bilateralna pitanja ne budu dio njezine agende i da će se naći rješenje prihvatljivo za obje strane koje imaju zajednički problem.“
U tom kontekstu, on je pozitivno ocijenio nedavnu izjavu grčkog predsjednika Karolosa Papouliasa kako takva pitanja treba rješavati u okvirima međunarodnog prava.
Novinari su makedonskog predsjednika zamolili da komentira nove incijative posrednika Matthewa Nimitza o rješavanju spora sa Grčkom oko imena države.
„Pregovarač je došao sa setom ideja – definitivni prijedlog kako ste vi kazali „Sjeverna Makedonija“ ne postoji. Dakle, on je nama dao set prijedloga koje se ne odnose samo na ime. One će biti proučene i od makedonske i od grčke strane, i očekuje se da se mi do kraja osmog mjeseca s našim prijedlozima obratimo Nimitzu“, kazao je Ivanov.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić podržao je ideju da se bilateralna pitanja rješavaju odvojeno od pristupnih pregovora, navodeći pritom način kako je Hrvatska uspješno našla privremeno rješenje sa Crnom Gorom za granicu na moru.
A povodom nezadovoljstva službenog Beograda njegovom porukom da se treba pomiriti sa političkom realnošću u regiji, on je ponovio –– mora se surađivati i ne smije se ometati tu suradnju:
„Jer kroz našu regiju prolaze ceste, rijeke, pruge... One služe za komunikaciju ljudi i roba. Prema tome, mi moramo surađivati – neovisno o tome da li netko nekoga priznaje ili ne – ali regija mora surađivati.“