Hrvatska ne prihvaća odluku o Piranskom zaljevu

Piranski zaljev, točka sporenja Hrvatske i Slovenije

Hrvatska i dalje ne namjerava poštivati odluku arbitraže koja je odlučila da Slovenije dobije koridor do međunarodnih voda preko hrvatskih teritorijalnih voda i većinu Piranskog zaljeva. Slovenija očekuje da će i Hrvatska sudjelovati u implementaciji odluke. Odluka je očekivana, a sada kreće duga i neizvjesna diplomatska bitka oko implementacije, kažu analitičari.

Arbitraža je presudila da Slovenija dobije koridor preko hrvatskih teritorijalnih voda do međunarodnih voda širok 2,5 nautičke milje (4,6 kilometara) i tri četvrtine Piranskog zaljeva.

Dok su u Sloveniji oduševljeni, u Hrvatskoj ponavljaju kako ne priznaju odluke arbitraže, jer je ona postupkom slovenskih predstavnika nepovratno korumpirana, a Hrvatska iz postupka izišla.

"Poruka Vlade Republike Hrvatske je da je današnja arbitražna odluka koju smo čuli za Hrvatsku odluka koja nas ni na koji način ne obvezuje, niti se smatramo obvezanim ovom odlukom, niti namjeravamo primjenjivati njen sadržaj", kaže hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je kazao kako je i dalje otvoren poziv Sloveniji da otvorena pitanja riješe bilateralno.

"Ne očekujemo od Slovenije nikakve jednostrane poteze nakon objave ove presude. Isto tako, smatramo da druge države i međunarodne organizacije ovo pitanje trebaju prepustiti Sloveniji i Hrvatskoj kao otvoreno bilateralno pitanje glede granica kakvo imaju mnoge države danas u svijetu, uključujući i zemlje članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, te ih rješavaju bilateralnim putem", ističe predsjednik Vlade Hrvatske.

Plenković: Odluku ne namjeravamo primjenjivati

To je bio svojevrsni komentar današnjeg njemačkog poziva Sloveniji i Hrvatskoj da poštuju odluku arbitraže, ali i današnje poruke Sjedinjenih Država da je to problem koji dvije države trebaju riješiti bilateralno.

"Presuda arbitražnog suda je konačna i pravno obvezujuća za Hrvatsku i Slovenija. Oduku Arbitražnog suda treba poštovati", kazao je istim povodom na posebnoj konferenciji za medije slovenski premijer Miro Cerar.

"Pozvat ćemo Hrvatsku na zajedničku implementaciju. Još danas ću nazvati Plenkovića i pozvati ga na implementaciju. Očekujem da će se Hrvatska odazvati i da ćemo se moći dogovoriti zajedničke korake uz implementaciju", poručio je slovenski premijer.

Analitičar riječkog "Novog lista" Denis Romac ocjenjuje za Radio Slobodna Europa da presudom nije iznenađen, "jer je ona očekivana".

"Mislim da problem nije više u odluci arbitraže, nego problem postaje način njezine implementacije i činjenica da zbog hrvatskog odbijanja da prihvati ovu odluku počinje jedna velika, duga i neizvjesna diplomatska bitka u kojoj će biti i pritisaka na Hrvatsku i pokušaja prisile od strane Slovenije", pojašnjava Romac.

Iako neki najavljuju da će Slovenija već u roku od 24 sata pokušati konzumirati svoja novostečena prava, Romac ne vjeruje da će ona krenuti fizičkom silom, već diplomacijom.

"Mislim da će oni krenuti planirano, po jednom davno isplaniranom nacrtu i mislim da će taj diplomatski put za Sloveniju biti puno uspješniji nego što bio policijsko-vojni", tvrdi Denis Romac.

Što se tiče granice na kopnu, granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje ostaju u Hrvatskoj. To znači da sa hrvatske strane granične crte ostaje i kuća Joška Jorasa, koji je godinama punio novinske stupce svojim akcijama kojima je želio dokazati da je taj dio istre – slovenski.

Također, arbitraža je presudila da je brdo Sveta Gera nedaleko Karlovca, na kojoj se od 1991. nalaze slovenska vojska, pa onda policija, u Hrvatskoj, ali da nemaju jurisdikciju nametnuti tu odluku Sloveniji. To i jest bitno ograničenje današnje arbitraže – ona nema mehanizme kojima se može neku od strana prisiliti da poštuje njezine odluke.

Piranski zaljev

Arbitraža je uspješni rezultat višegodišnje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora, koju je prekinuo tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pristajanjem da se ide na ad-hoc arbitražu koja je mnogo slobodnija u odlučivanju od stalnih međunarodnih arbitražnih sudova koji sude isključivo po međunarodnom pravu.

Hrvatska je jednoglasnom odlukom Sabora izišla iz arbitražnog postupka kada je pred dvije godine jedna prijateljska obavještajna služba dostavila hrvatskoj audio-snimke slovenskog člana arbitražnog suda Jerneja Sekloca i slovenske zastupnice u postupku Simone Drenik kako se dogovaraju o zajedničkom nastupu i lobiranju kod ostalih sudaca.

Priča ne bi bila kompletna bez podsjećanja da su i Sanader i njegov tadašnji slovenski partner Janez Janša često u dogovoru dizali tenzije oko granice, a za unutarnjopolitičke potrebe jednog ili drugog.