Pet godina nakon sklapanja ugovora, hrvatska Vlada odobrila je raskid ugovora sa tri domaće građevinske tvrtke o izgradnji Pelješkog mosta. Most čija je izgradnja trebala biti ovih dana završena započet je pred 4 godine, dovršeno je svega 3 posto radova, a otpočetka je bio predmet kritika zbog svoje previsoke cijene i dvojbene funkcionalnosti.
Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost za raskid ugovora o izgradnji Pelješkog mosta sa tri domaće građevinske tvrtke. Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako cijeli projekt nije bio dovoljno ozbiljan, i da se nada kako će njegova Vlada biti ozbiljnija u izgradnji i nalaženju sredstava za neumski koridor.
„A cilj je isto kao i s Pelješkim mostom, ali ovoga puta jeftinije i učinkovitije – spojiti Hrvatsku, uz suglasnost naših susjeda Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice! Naši prvi napori pokazuju da to izgleda moguće – u razumnom roku za razuman novac. I to je odgovornost vlasti – da razumno, raspolažući ograničenim sredstvima, postiže određene ciljeve u interesu zajednice. A interes je – spojiti, i na tome radimo!“, kazao je Milanović.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je kako je ugovor za gradnju mosta Komarna na kopnu – poluotok Pelješac sklopljen 2007. godine. Cijena izgradnje trebala je biti 1,945 milijardi kuna (oko 250 milijuna eura), a onih svega 3 posto obavljenih radova do obustave radova u lipnju 2010. godine stoje 58 milijuna kuna (nešto preko 7 milijuna eura).
„Hrvatske ceste zbog financijske situacije ne mogu osigurati potrebna sredstva za nastavak realizacije ovog ugovora, te je sa izvođačima radova dogovren sporazuman raskid ugovora o izgradnji mosta kopno – Pelješac sa naglaskom da će izvođačima radova biti priznati svi stvarni troškovi, a oni nemaju pravo na naknadu izgubljene dobiti“, pojasnio je ministar.
Predsjednik Ivo Josipović pozdravio je ovu vladinu odluku, a pozdravlja je i struka.
„Mislim da je to dobra i jedina moguća odluka. Jer, država je pred kolapsom, puno toga ne funkcionira, a graditi takav most koji neće donijeti puno koristi bila bi velika šteta. To je pun pogodak, i hvala bogu da je Vlada našla hrabrosti da se tim stvarima odupre“, kaže za RSE profesor Ivan Dadić, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.
Trajektna luka i brza cesta
O tome koliko se uopće pri odluci o izgradnji Pelješkog mosta pitalo struku Dadić kaže:
„Mislim da je tu struka podijeljena. Bivša Vlada premijera Sanadera je našla svoje stručnjake koji su zagovarali takvo rješenje, a na žalost ima ih koji to rješenje zagovaraju i danas. Njima su važni velebni objekti, dok je prvenstveno važno da radimo u interesu hrvatskih građana i povećanja bruto domaćeg proizvoda, a ne velebnih objekata. Mada i velebni objekti mogu značiti puno ako su funkcionalni i racionalni i ako služe svojoj svrsi.“
Dadić: Apsolutno!
Plan je da se postojeće izgrađene pristupne putove iskoristi za izgradnju trajektne luke za kamione od kopna do Pelješca. Prema dostupnim informacijama, na pelješkoj strani je pristanište skoro završeno, a s kopnene strane potrebno je obaviti još radova.
Također se planira popravljanje dijelova brze ceste preko Pelješca. Ali, to je dobro i kao alternativno rješenje u slučaju da dogovor sa Sarajevom oko Neuma zapne, kaže profesor Dadić.
„Ako ne bi išao ovaj koridor preko Neuma i ako ovi pregovori nisu iskreni – Hrvatska nema izbora! Mora napraviti dva trajektna pristaništa, uvesti 3 – 4 trajekta i to je samo 2,5 kilometra plovidbe morem! Treba napraviti ceste i do sljedeće godine, dakle do ulaska Hrvatske u Europsku uniju sve mora biti gotovo i da do Dubrovnika možemo putovati bez putovnice - trajektom desetak minuta, a ostalo kao i do sada – vožnja cestom“, kaže Dadić.
U četvrtak je riječki „Novi list“ donio tekst u kojem se upozorava na niz nepravilnosti i protuzakonitosti u cijeloj priči oko izgradnje Pelješkog mosta, među ostalim i to da su tadašnji premijer Ivo Sanader i tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta na štetu dva strana ponuđača pogodovali domaćem konzorciju.
„Dokumentacija koju smo objavili pokazuje da je taj projekt rađen na nezakonit način, i da je profesionalno potpuno nekvalitetan. Jer, nije bilo uopće moguće izvesti projekt onako kako ga je zacrtao Institut građevinarstva Hrvate, odnosno Jure Radić. Poanta je u tome da konzorcij hrvatskih tvrtki koji je dobio posao uopće nije imao tehnologiju gradnje ovog mosta kakva je bila predviđena projektom“, kaže za RSE novinar „Novog lista“ Darko Pajić.
Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost za raskid ugovora o izgradnji Pelješkog mosta sa tri domaće građevinske tvrtke. Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako cijeli projekt nije bio dovoljno ozbiljan, i da se nada kako će njegova Vlada biti ozbiljnija u izgradnji i nalaženju sredstava za neumski koridor.
„A cilj je isto kao i s Pelješkim mostom, ali ovoga puta jeftinije i učinkovitije – spojiti Hrvatsku, uz suglasnost naših susjeda Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice! Naši prvi napori pokazuju da to izgleda moguće – u razumnom roku za razuman novac. I to je odgovornost vlasti – da razumno, raspolažući ograničenim sredstvima, postiže određene ciljeve u interesu zajednice. A interes je – spojiti, i na tome radimo!“, kazao je Milanović.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je kako je ugovor za gradnju mosta Komarna na kopnu – poluotok Pelješac sklopljen 2007. godine. Cijena izgradnje trebala je biti 1,945 milijardi kuna (oko 250 milijuna eura), a onih svega 3 posto obavljenih radova do obustave radova u lipnju 2010. godine stoje 58 milijuna kuna (nešto preko 7 milijuna eura).
„Hrvatske ceste zbog financijske situacije ne mogu osigurati potrebna sredstva za nastavak realizacije ovog ugovora, te je sa izvođačima radova dogovren sporazuman raskid ugovora o izgradnji mosta kopno – Pelješac sa naglaskom da će izvođačima radova biti priznati svi stvarni troškovi, a oni nemaju pravo na naknadu izgubljene dobiti“, pojasnio je ministar.
Predsjednik Ivo Josipović pozdravio je ovu vladinu odluku, a pozdravlja je i struka.
„Mislim da je to dobra i jedina moguća odluka. Jer, država je pred kolapsom, puno toga ne funkcionira, a graditi takav most koji neće donijeti puno koristi bila bi velika šteta. To je pun pogodak, i hvala bogu da je Vlada našla hrabrosti da se tim stvarima odupre“, kaže za RSE profesor Ivan Dadić, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.
Trajektna luka i brza cesta
O tome koliko se uopće pri odluci o izgradnji Pelješkog mosta pitalo struku Dadić kaže:
„Mislim da je tu struka podijeljena. Bivša Vlada premijera Sanadera je našla svoje stručnjake koji su zagovarali takvo rješenje, a na žalost ima ih koji to rješenje zagovaraju i danas. Njima su važni velebni objekti, dok je prvenstveno važno da radimo u interesu hrvatskih građana i povećanja bruto domaćeg proizvoda, a ne velebnih objekata. Mada i velebni objekti mogu značiti puno ako su funkcionalni i racionalni i ako služe svojoj svrsi.“
Sjednica Vlade Hrvatske
RSE: Međutim, čini se da to Pelješki most ne bi bio.Dadić: Apsolutno!
Plan je da se postojeće izgrađene pristupne putove iskoristi za izgradnju trajektne luke za kamione od kopna do Pelješca. Prema dostupnim informacijama, na pelješkoj strani je pristanište skoro završeno, a s kopnene strane potrebno je obaviti još radova.
Također se planira popravljanje dijelova brze ceste preko Pelješca. Ali, to je dobro i kao alternativno rješenje u slučaju da dogovor sa Sarajevom oko Neuma zapne, kaže profesor Dadić.
„Ako ne bi išao ovaj koridor preko Neuma i ako ovi pregovori nisu iskreni – Hrvatska nema izbora! Mora napraviti dva trajektna pristaništa, uvesti 3 – 4 trajekta i to je samo 2,5 kilometra plovidbe morem! Treba napraviti ceste i do sljedeće godine, dakle do ulaska Hrvatske u Europsku uniju sve mora biti gotovo i da do Dubrovnika možemo putovati bez putovnice - trajektom desetak minuta, a ostalo kao i do sada – vožnja cestom“, kaže Dadić.
U četvrtak je riječki „Novi list“ donio tekst u kojem se upozorava na niz nepravilnosti i protuzakonitosti u cijeloj priči oko izgradnje Pelješkog mosta, među ostalim i to da su tadašnji premijer Ivo Sanader i tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta na štetu dva strana ponuđača pogodovali domaćem konzorciju.
„Dokumentacija koju smo objavili pokazuje da je taj projekt rađen na nezakonit način, i da je profesionalno potpuno nekvalitetan. Jer, nije bilo uopće moguće izvesti projekt onako kako ga je zacrtao Institut građevinarstva Hrvate, odnosno Jure Radić. Poanta je u tome da konzorcij hrvatskih tvrtki koji je dobio posao uopće nije imao tehnologiju gradnje ovog mosta kakva je bila predviđena projektom“, kaže za RSE novinar „Novog lista“ Darko Pajić.