Upozorenje banjalučkog biskupa da se od 220.000 prognanih Hrvata u RS vratilo njih tek 15.000, ostalo je bez službene reakcije u Hrvatskoj
Oko toga – je li za tako katastrofalno slab povratak odgovorna i hrvatska vlast – mišljenja su podijeljena.
Iako je nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor svoj prvi javni istup na ovoj funkciji imala upravo na saborskom Odboru za Hrvate izvan Hrvatske – dakle za tzv. dijasporu i Hrvate u Bosni i Hercegovini, što je bila poruka da se skrb države za te dvije skupine nastavlja i u recesiji, bez ikakvog odjeka ostalo je upozorenje banjalučkog biskupa Franje Komarice kako se od 220.000 Hrvata prognanih sa prostora Republike Srpske vratilo njih svega 15.000. Koji je razlog tome?
Neki govore da zbog dobre ekonomske suradnje sa Banja Lukom hrvatske vlasti ne potenciraju to pitanje, neki pak upozoravaju da konzistentne politike službenog Zagreba prema BiH nema već desetak godina.
Predsjednik Zajednice useljenih i naseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine Tomo Aračić kaže kako su ove brojke izvučene iz statistika o obnovi, ali da je stanje na terenu još lošije. Po njemu, krivica za tako malen povratak Hrvata nije na hrvatskim vlastima:
„Što se tiče Republike Hrvatske, samo ona ima nekakav program i sredstva za povratak Hrvata u BiH. Znači, u BiH ne postoji program povratka po kojem bi se radilo ili sredstva koja se izdvajaju za povratak Hrvata u BiH.“
Najuvaženiji hrvatski novinski komentator Marinko Čulić kaže za naš radio da je razlog tako slabom povratku Hrvata u Republiku Srpsku u tome što ih hrvatske vlasti „ispod žita“ obeshrabruju. Prvo – zbog toga što trebaju da održe etničku ravnotežu u područjima Hrvatske kamo se ipak dio Srba vraća:
„Mislim da ih se dekuražira da se vrate dijelom i zbog toga da bi se održala ta fama Republike Srpske kao genocidne tvorevine nastale na etničkom čišćenju i tako dalje. Dokazuje se da je BiH nepravedna prema Hrvatima, ne samo u odnosu na Bošnjake nego i u odnosu na Srbe, koji u BiH praktično imaju svoju državu, a ta država je, za razliku od ove u kojoj su zajedno Hrvati i Bošnjaci i koja je federacija, unitarna. Dakle, cijeli niz stvari se želi istaći. A tu ima i istine. Jer, nenormalno je da je jedan dio zemlje uredjen unitarno, a drugi federalno.“
Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Zvonko Biljecki kaže za Radio Slobodna Europa kako je formiranje poduzetničkih zora u Orašju i Odžaku dobar primjer kako hrvatske vlasti pomažu povratak:
„Ja itekako, kao predsjednik Udruge bosanskih Hrvata, osjećam vjetar u ledja od strane hrvatske Vlade. Ono što možda nedostaje, to svakako medijska promocija takvih akcija. Nećemo reći da smo tu promociju svjesno blokirali, ali je nismo širili, zbog negativnih reakcija na području Republike Srpske i području Federacije BiH. Sve akcije usmjerene na povratak Hrvata ili stvaranje boljih uvjeta života na tim područjima, uvijek osudjivane od lokalne politike.“
Počasni predsjednik HSS-a BiH i zagrebački sveučilišni profesor Marko Tadić kaže za naš radio kako je glavni razlog slabom povratku Hrvata u Republiku Srpsku u tome što se iz Zagreba prema BiH vodi stranačka, a ne državna politika. To se najbolje vidi po pravu glasa bosanskohercegovačkih Hrvata na izborima u Hrvatskoj, a to je – kaže gospodin Tadić – za njih štetno!
„Zato što to proizvodi mrzovolju gradjana Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Sva istraživanja pokazuju da je preko 70 posto gradjana Republike Hrvatske protiv takvog prava Hrvata u BiH, jer oni nisu nikakva manjina, već konstitutivni narod i ta svoja prava trebaju ostvarivati u BiH. S tim da ovo ne treba brkati s njihovim pravom na dvojno državljanstvo. Dakle, dvojno državljanstvo da, ali pravo glasa u svakom slučaju ne. To naprosto šteti Hrvatima u BiH, jer oni od toga nemaju nikakve koristi, osim što izaberu nekoliko zastupnika za jednu stranku i nikada se više o njima u hrvatskom Saboru ne govori.“
Iako je nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor svoj prvi javni istup na ovoj funkciji imala upravo na saborskom Odboru za Hrvate izvan Hrvatske – dakle za tzv. dijasporu i Hrvate u Bosni i Hercegovini, što je bila poruka da se skrb države za te dvije skupine nastavlja i u recesiji, bez ikakvog odjeka ostalo je upozorenje banjalučkog biskupa Franje Komarice kako se od 220.000 Hrvata prognanih sa prostora Republike Srpske vratilo njih svega 15.000. Koji je razlog tome?
Neki govore da zbog dobre ekonomske suradnje sa Banja Lukom hrvatske vlasti ne potenciraju to pitanje, neki pak upozoravaju da konzistentne politike službenog Zagreba prema BiH nema već desetak godina.
Predsjednik Zajednice useljenih i naseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine Tomo Aračić kaže kako su ove brojke izvučene iz statistika o obnovi, ali da je stanje na terenu još lošije. Po njemu, krivica za tako malen povratak Hrvata nije na hrvatskim vlastima:
„Što se tiče Republike Hrvatske, samo ona ima nekakav program i sredstva za povratak Hrvata u BiH. Znači, u BiH ne postoji program povratka po kojem bi se radilo ili sredstva koja se izdvajaju za povratak Hrvata u BiH.“
Želi se održati etnička ravnoteža
Najuvaženiji hrvatski novinski komentator Marinko Čulić kaže za naš radio da je razlog tako slabom povratku Hrvata u Republiku Srpsku u tome što ih hrvatske vlasti „ispod žita“ obeshrabruju. Prvo – zbog toga što trebaju da održe etničku ravnotežu u područjima Hrvatske kamo se ipak dio Srba vraća:
„Mislim da ih se dekuražira da se vrate dijelom i zbog toga da bi se održala ta fama Republike Srpske kao genocidne tvorevine nastale na etničkom čišćenju i tako dalje. Dokazuje se da je BiH nepravedna prema Hrvatima, ne samo u odnosu na Bošnjake nego i u odnosu na Srbe, koji u BiH praktično imaju svoju državu, a ta država je, za razliku od ove u kojoj su zajedno Hrvati i Bošnjaci i koja je federacija, unitarna. Dakle, cijeli niz stvari se želi istaći. A tu ima i istine. Jer, nenormalno je da je jedan dio zemlje uredjen unitarno, a drugi federalno.“
Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Zvonko Biljecki kaže za Radio Slobodna Europa kako je formiranje poduzetničkih zora u Orašju i Odžaku dobar primjer kako hrvatske vlasti pomažu povratak:
Stranačka politika prema BiH
„Ja itekako, kao predsjednik Udruge bosanskih Hrvata, osjećam vjetar u ledja od strane hrvatske Vlade. Ono što možda nedostaje, to svakako medijska promocija takvih akcija. Nećemo reći da smo tu promociju svjesno blokirali, ali je nismo širili, zbog negativnih reakcija na području Republike Srpske i području Federacije BiH. Sve akcije usmjerene na povratak Hrvata ili stvaranje boljih uvjeta života na tim područjima, uvijek osudjivane od lokalne politike.“
Počasni predsjednik HSS-a BiH i zagrebački sveučilišni profesor Marko Tadić kaže za naš radio kako je glavni razlog slabom povratku Hrvata u Republiku Srpsku u tome što se iz Zagreba prema BiH vodi stranačka, a ne državna politika. To se najbolje vidi po pravu glasa bosanskohercegovačkih Hrvata na izborima u Hrvatskoj, a to je – kaže gospodin Tadić – za njih štetno!
„Zato što to proizvodi mrzovolju gradjana Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Sva istraživanja pokazuju da je preko 70 posto gradjana Republike Hrvatske protiv takvog prava Hrvata u BiH, jer oni nisu nikakva manjina, već konstitutivni narod i ta svoja prava trebaju ostvarivati u BiH. S tim da ovo ne treba brkati s njihovim pravom na dvojno državljanstvo. Dakle, dvojno državljanstvo da, ali pravo glasa u svakom slučaju ne. To naprosto šteti Hrvatima u BiH, jer oni od toga nemaju nikakve koristi, osim što izaberu nekoliko zastupnika za jednu stranku i nikada se više o njima u hrvatskom Saboru ne govori.“