Nova hitna služba Kliničkog centra Kosova: Betonska konstrukcija bez pacijenata

Radovi na izgradnji novog objekta Hitne pomoći Univerzitetskog kliničkog centra Kosova započeli su 2016. godine i bilo je planirano da budu završeni u roku od tri godine. Međutim, izgleda da ništa nije išlo prema planu.

Betonska konstrukcija izgrađena je unutar kompleksa Kliničkog centra.

Tada je Ministarstvo zdravstva navelo da će objekat imati pet spratova, površinu od 17.500 kvadratnih metara, integrisane hitne službe, dovoljan broj sala za intervencije i trijažu, više od 200 kreveta i novu opremu, s ciljem pružanja kvalitetnijih zdravstvenih usluga.

Početna vrijednost objekta bila je osam miliona eura, a cilj je bio rasterećenje postojećeg odjela Hitne pomoći.

Sa polovinom tog iznosa, završena je samo gruba gradnja, nakon čega se godinama niko nije bavio objektom.

U oktobru 2025. godine Ministarstvo zdravstva raspisalo je novi tender za završetak radova, pri čemu je navedeno da bi konačna vrijednost za finalizaciju objekta mogla preći 20 miliona eura.

Tender za završetak radova bio je raspisan i 2024. godine, ali ga je kasnije poništila Komisija za javne nabavke. Na kraju, objekat je ostao u ovakvom stanju.

Sa starim krevetima i drugim otpadom.

S obzirom na to da realizacija projekta nije napredovala, država je izdvojila sredstva za renoviranje postojeće Klinike hitne pomoći. Premijer Kosova Albin Kurti, zajedno s ministrom zdravstva Arbenom Vitijom, prisustvovao je svečanom otvaranju klinike u avgustu 2024. godine. Radovi su koštali oko 800.000 eura.

Vlasti su navele da je objekat transformisan i da je broj kreveta povećan s 20 na 25. U međuvremenu, novi objekat je ostao u istom stanju, s okvirima kreveta i prostorijama za koje se vidi da ih povremeno posjećuju pojedinci.

Čini se da nekima objekat služi i za parkiranje automobila.

Ili kao deponija otpada.

Univerzitetski klinički centar Kosova godišnje koristi stotine hiljada pacijenata, a Hitna pomoć je među sektorima koji nose najveći teret, jer predstavlja početnu tačku za liječenje različitih zdravstvenih problema.

Prethodne kosovske vlade bile su na meti kritika jer im sektor zdravstva nije bio među prioritetima. Iako su izrađeni brojni dokumenti i strategije, veliki dio njih ostao je samo na papiru. Uprkos ulaganjima, pacijenti se i dalje žale na duga čekanja, nedostatak usluga, osnovnih lijekova i na to da ne dobijaju tretman koji im je potreban.