Nakon hakerskog napada na Službu za poslove sa strancima: Da li su ugroženi podaci i sigurnosni sistem BiH?

Napad na informacioni sistem Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi imati posljedice daleko šire od povrede privatnosti pojedinaca.

Stručnjaci upozoravaju na mogući rizik po sigurnosni sistem države, dok institucije još ne otkrivaju koliko je podataka ugroženo.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, kako je saopšteno 17. augusta, bila je meta hakerskog napada.

Napadač je krao korisničke akreditive, odnosno podatke za pristup sistemu, koje je potom koristio za pohranu i distribuciju ukradenih podataka.

Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, kompromitacija pojedinih dijelova sistema je počela još tokom 2025. godine.

Zbog sumnje da pojedini zaposleni nisu na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere zaštite sistema pokrenuta je i unutrašnja istraga.

Za sada, međutim, nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka kompromitovano, kojim bazama je pristupljeno niti da li su ukradene informacije dospjele na internet ili dark web.

Služba za poslove sa strancima jedna je od ključnih institucija u migracionom sistemu BiH. U njenim evidencijama nalaze se podaci o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, privremenim i stalnim dozvolama, migrantima, kao i druge evidencije iz oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca.

U evidencijama se nalaze brojni lični i identifikacioni podaci, kao i informacije koje Služba razmjenjuje sa drugim sigurnosnim institucijama.

Čitajte:

Hakerski napad na Službu za poslove sa strancima BiH

Šta kažu sigurnosni stručnjaci?

Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti Centra za poslovne studije Kiseljak, za Radio Slobodna Evropa navodi da se radi o jako osjetljivim informacijama.

"Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobijene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama", rekao je Korajlić.

Prema njegovim riječima, takvi podaci mogli bi biti dragocjeni kriminalnim grupama, krijumčarima ljudi i stranim obavještajnim službama.

"Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, ko sarađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se pravcu vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti", upozorio je Korajlić.

Dodao je da bi eventualni gubitak kontrole nad takvim informacijama mogao uticati i na saradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Evropske unije.

"Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti obim, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi direktno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reaguje na organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje", rekao je.

Korajlić smatra da je zbog svega toga neophodno utvrditi ne samo da li je sistem bio kompromitovan, već i koliko dugo je pristup trajao, kojim podacima je pristupljeno i da li su oni povezani sa drugim domaćim i međunarodnim bazama.

Odbrana BiH u virtualnom svijetu

Prvo utvrditi šta je ukradeno

Stručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE kaže da će stvarne posljedice napada biti poznate tek nakon detaljne digitalno-forenzičke istrage.

"Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, da li su te podatke otuđili, da li su ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i preduzeti korake da se nešto slično ne ponovi", rekao je Mrdović za RSE.

Dodaje da bi nakon procjene štete prioritet trebalo da bude jačanje zaštite sistema kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvoj kapaciteta za odgovor na cyber incidente.

On smatra i da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, nego da brojne institucije u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera koje sadrže poznate sigurnosne propuste.

Prema njegovim riječima, uz zastarjelu tehnologiju dodatni problem predstavljaju nedostatak stručnog kadra i ograničena ulaganja u zaštitu informacionih sistema.

Čitajte:

BiH bez sajber zaštite, stiže NATO pomoć

Šta je do sada poznato?

Služba za poslove sa strancima saopštila je, prethodno, da je o hakerskom napadu zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u BiH, te da preduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenih.

U zvaničnom saopštenju se navodi da je napadač krao korisničke akreditive koje koristi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, ali za sada nisu objavljeni detalji o obimu kompromitacije niti o mogućoj šteti.

Za sada nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitovano niti da li su ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Odgovore na ta pitanja do zaključenja teksta RSE nije dobio od nadležnih institucija.

Od Službe za poslove sa strancima i Ministarstva sigurnosti BiH RSE nije odmah dobio odgovore o tome koliko je napad trajao, te da li je u međuvremenu zaustavljen.

Nije odgovoreno ni na upit kojim je bazama podataka pristupljeno i postoje li saznanja da su eventualno ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu.

Među pitanjima upućenim institucijama nalazi se i ono da li su napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima, kao i osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera.

Čitajte:

Podaci 50.000 građana BiH na dark webu: Ko tvrdi da je hakirao Vladu RS-a?

Raniji slučajevi hakerskih napada

Posljednjih godina više institucija u Bosni i Hercegovini bilo je meta cyber napada.

Među najozbiljnijim slučajevima bio je napad na Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine, kada su web stranica i elektronska pošta te institucije bili van funkcije danima.

Kasnije su zabilježeni i napadi na zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske, Poresku upravu RS, pojedina javna preduzeća i obrazovne ustanove.

Posljednji slučaj dogodio se u junu ove godine, kada je na dark webu objavljena baza sa više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potiče iz sistema Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Nadležne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz sistema te agencije, dok su prve analize ukazivale da bi moglo biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora.

Stručnjaci za cyber sigurnost za RSE upozoravaju da objava ličnih podataka, čak i kada se radi o osnovnim identifikacionim informacijama, može povećati rizik od krađe identiteta, phishing prevara i drugih oblika zloupotrebe.