"'Milosrdni anđeo' Srbiju sravnio sa zemljom", "Odbranili smo otadžbinu i zadivili svet".
Ovi naslovi, kao i poruke osuđenih ratnih zločinaca, prate izveštavanja dnevnih listova i tabloida u Srbiji na 27. godišnjicu početka NATO bombardovanja bivše Jugoslavije.
Bombardovanje je počelo 24. marta 1999. godine, trajalo je 78 dana sa ciljem sprečavanja zločina srpskih policijskih i vojnih jedinica nad albanskim civilima na Kosovu, koji su dokazani presudama Međunarodnog suda u Hagu.
Izveštaji o zločinima i progonu albanskog stanovništva koje je prethodilo bombardovanju ne spominju se u medijima naklonjenim vlasti u Srbiji, a oni izostaju i u izjavama srpskih zvaničnika.
Iako država nikada nije sačinila zvaničan spisak žrtava NATO bombardovanja, vlast govori o hiljadama stradalih.
Prema poimeničnom popisu žrtava, koji su 2014. godine objavili nevladini Fondovi za humanitarno pravo (FHP) u Srbiji i na Kosovu, u NATO napadima život je izgubilo 450 civila i 305 pripadnika oružanih snaga.
Čitajte: Dvadeset sedma godišnjica NATO bombardovanja srpskih vojnih ciljeva'Zloupotreba sećanja'
Tumačenje događaja od pre 27 godina na stranicama pojedinih medija u Srbiji daju – osuđeni za ratne zločine u Hagu.
"To je zloupotreba sećanja i komemoriranja u svrhu poricanja albanskih žrtava", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Milosavljević iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.
Intervju dnevnom listu Politika, povodom godišnjice bombardovanja, dao je Vladimir Lazarević ocenjujući NATO intervenciju kao "zločin bez presedana".
Lazarević je bivši general Vojske Jugoslavije koji je zbog zločina nad albanskim civilima na Kosovu 1999. osuđen u Hagu na 14 godina zatvora.
Tribunal ga je 2009. proglasio krivim po komandnoj odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina protiv čovečnosti, koji su obuhvatali deportacije i prisilno premeštanje albanskih civila sa Kosova.
Nakon odsluženja kazne vratio se u Srbiju 2015. godine, avionom Vlade uz doček ministara. Kasnije je dobio mesto predavača na Vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.
Medijski prostor za tumačenje događaja iz 1999. pojedini mediji dali su i Nikoli Šainoviću, bivšem potpredsedniku Vlade Jugoslavije i haškom osuđeniku.
Čitajte: Državne počasti u Beogradu za ratnog zločincaŠainović je u Hagu osuđen na 18 godina zatvora zbog prisilnog premeštanja, deportacija, ubistava i progona albanskog stanovništva sa Kosova u prvoj polovini 1999. godine.
Promovisanje osuđenih ratnih zločinaca na liniji je državne politike u Srbiji.
Godinama unazad, vlast i provladini mediji ih nazivaju "herojima", a ministar pravde Srbije Nenad Vujić rekao je 2025. da država mora da pokaže da stoji iza svih osuđenih u Hagu.
Pojedini mediji za NATO vojnu intervenciju koriste termin "Milosrdni anđeo" iako je zvaničan naziv operacije bio "Operacija Saveznička snaga".
Šta je prethodilo bombardovanju?
RSE je pitao građane Beograda šta je bio razlog bombardovanja.
Petar navodi da je pravi razlog "da Srbija ne sme da bude jaka u regionu".
Milka je za RSE rekla da je bombardovanje počelo "bez razloga".
"Cilj je bio samo da se uništi zemlja i da dođu strane trupe."
Radoslav kaže da je moguće da se tada događalo "nešto što nije trebalo", ali da "reakcija nije bila adekvatna".
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava navodi da njihova istraživanja ukazuju da oko 80 odsto mladih u Srbiji ne zna za ratne zločine gde su utvrđeni počinioci (pripadnici srpskih oružanih snaga).
"To se posebno odnosi na rat na Kosovu i u Bosni i Hercegovini (devedesetih godina)", kaže on.
Bombardovanju SRJ 1999. prethodio je rat na Kosovu (1998-1999) u kom je stradalo oko 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a hiljade je nestalo.
Generalni sekretar NATO Havijer Solana (Javier) odobrio je vazdušne napade nakon neuspelih pokušaja međunarodne zajednice da ubedi bivšeg srpskog lidera Slobodana Miloševića na prekid vatre.
Činjenice o broju žrtava
U bombardovanju je 261 osoba stradala na području Srbije, 10 u Crnoj Gori, a 484 na Kosovu, pokazuju podaci Fonda za humanitarno pravo.
Među civilnim žrtvama je bilo najviše ljudi albanske nacionalnosti - 217. Poginulo je 205 civila srpske i crnogorske nacionalnosti, 14 Roma i 14 civila drugih nacionalnosti.
Tokom vazdušne kampanje, uništeni su vojni objektu u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu, kao i sistemi komande i kontrole, protivvazdušne odbrane, energetska i komunikaciona infrastruktura i drugo.
Srpska vojska i policija su se nakon NATO bombardovanja povukle sa Kosova koje je 2008. proglasilo nezavisnost. Beograd je do danas ne priznaje.
Čitajte: Državni narativ o bombardovanju na protestu studenata u blokadiGodišnjicu NATO bombardovanja zvaničnici Srbije obeležavaju komemorativnim događajima.
Njihove izjave, kao i prethodnih godina, prate podaci o "hiljadama civilnih žrtava" bombardovanja. Najčešći broj koji je pominjao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić je da je ubijeno 2.500 ljudi, "ne samo civila, već i vojnika i policajca". Nije, međutim, naveo na koje se izvore poziva.
Istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava pokazalo je da više od 90 odsto mladih veruje da je na hiljade ljudi poginulo u bombardovanju.
"Ono što nedostaje državnim komemoracijama su upravo činjenice i podaci", navodi Marko Milosavljević i dodaje da se albanske žrtve ne spominju.
Dezinformacije iz Rusije
Povodom godišnjice NATO bombardovanja oglasilo se i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije navodeći da je bombardovanje bilo "trаgedijа, čije se dugoročne i višestruke posledice osećаju i dаnаs".
Ministarstvo je na Telegramu saopštilo da je "NATO koristio municiju sa osiromašenim uranijumom" što je "dovelo do neviđenog porasta broja različitih vrsta raka".
Nema dokaza da je korišćenje municije sa osiromašenim uranijumom dovelo do povećanog broja slučajeva raka u regionu.
Čitajte: Dokument ruske Dume o NATO bombardovanju Jugoslavije: Šta je netačno?U maju 2018, Skupština Srbije osnovala je Komisiju za istragu posledica NATO bombardovanja po zdravlje građana i životnu sredinu, ali njihov izveštaj do danas nije objavljen.
Zvaničnici Srbije neguju bliske veze sa Rusijom, a prethodnih godina, uoči godišnjica NATO bombardovanja organizovana je serija izložbi i kulturnih događaja pod pokroviteljstvom Ruskog doma u Beogradu koji finansira Rusija.
Rusija je 2024. u dva navrata tražila da Savet bezbednosti UN raspravlja o NATO bombardovanju, ali ti predlozi nisu usvojeni.