Jesu li zaživjele reforme obrazovanja u regiji?

Kvalitet obrazovanja goruća je tema u regiji, koja posljednih dvadeset godina prolazi kroz tranziciju. Da li su i koliko mladi i stručnjaci zadovoljni, s obzirom na pokušaje sprovođenja reformi u ovoj oblasti.... Šta su u tom smislu najveći problemi?

U Banjaluci mladi nisu zadovoljni sustavom obrazovanja, koji se prema njihovom mišljenju uglavnom fokusira na prenošenje informacija, a ne znanja. Kako su prijeneli našem Gojku Veselinoviću ono što bi mijenjali jeste način komuniciranja između profesora i učenika, a uveli bi i više praktične nastave prilikom izučavanja predmeta.

Mladi Banjaluke traže više prakse u obrazovanju

U Kragujevcu su pak mladi nezadovoljni kvalitetom obrazovanja koje stiču na akademskim studijama. Najčešće se, kako su rekli Branku Vučkoviću, žale na nedostatak prakse, slabu primjenu europskih standarda i stihijsku produkciju obrazovnih profila za kojima nema potrebe na tržištu rada.

Stihijsko obrazovanje nepotrebnih kadrova u Kragujevcu

U Podgorici je međutim situacija nešto drugačija. I dok godinama profesorski kadar ukazuje na probleme u visokom obrazovanju i hiperprodukciju diploma, a ekonomisti upozoravaju na neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta, studenti i srednjoškolci, javlja Lela Sćepanović, su uglavnom zadovoljni kvalitetom obrazovanja.

Mladi Podgorice uglavnom zadovoljni kvalitetom obrazovanja

Kakvi su utisci o obrazovanju mladih na Kosovu? Sa njima je o tome razgovarala Amra Zejneli.

Mladi Kosova o obrazovanju

Komentar o kvalitetu obrazovanja zabeležili smo i na "drugoj strani". Lamija Tanović, profesorica emeritus na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i članica Europske akademije za nauku. Ona je i predavač na sarajevskom Fakultetu za nauku i tehnologiju.

Razgovor sa sarajevskom profesoricom Lamijom Tanović

Još jedna važna tema su i predrasude sa kojima se susreću mladi. Prepoznaju li govor mržnje i kako se bore protiv ksenofobije? Ta pitanja Jasna Vukićević je u Budvi postavila aktivistima koji traže odgovor na sve izraženiju odbojnost prema drugačijem u svojoj okolini.

Budvanski aktivisti o ksenofobiji i govoru mržnje

Muzika je važan faktor zbližavanja ljudi, a tu spadaju i pop ritmovi. Međutim zbog popularnosti turbofolka i narodne muzike, u Bosni i Hercegovini sve je manje mladih ljudi koji se žele baviti pop muzikom. Tome doprinose i brojni mediji. Na radijskim stanicama, beleži Ivana Bilić, najslušaniji pop izvođači su iz susjednih zemlja zbog čega se domaćim muzičarima ne daje dovoljno prostora.

Turbofolk vs pop