BiH odlučuje o sudbini ruskog državljanina kojeg Hrvatska nije izručila Moskvi

Četiri mjeseca nakon što je pušten iz ekstradicijskog pritvora u Hrvatskoj, 20-godišnji Magomed-Amin Gatagazhev ponovo se u Bosni i Hercegovini suočava s mogućim izručenjem u Rusiju, koja ga tereti za terorizam.

Porijeklom iz Ingušetije, ruske republike na Sjevernom Kavkazu, Gatagazhev u BiH boravi od juna ove godine, gdje s porodicom čeka odluku o azilu.

Sud BiH mu je 15. oktobra odredio privremeni ekstradicijski pritvor na osnovu međunarodne potjernice koju je Rusija raspisala u oktobru 2022. godine, potvrdio je Sud za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ruske vlasti terete ga za učešće u terorističkoj organizaciji i nezakonitim oružanim formacijama u Siriji, o čemu je ranije izvještavao Ruski servis Radija Slobodna Evropa.

Porodica ovog 20-godišnjaka u razgovoru za RSE osporava ruske navode o njegovoj povezanosti s terorističkim organizacijama i oružanim grupama i strahuje da bi mu izručenje ugrozilo sigurnost.

Jedna članica porodice, čiji je identitet poznat redakciji, a koja je za RSE govorila pod uvjetom anonimnosti, tvrdi da je Gatagazhev s majkom napustio Rusiju 2014. godine, kada je imao osam godina.

Potom su, kako kaže, živjeli u Turskoj, gdje se školovao, te osporava navode da je bio u Siriji i ističe da porodica za to ima dokaze.

"Vjerujemo da ruske vlasti nemaju vjerodostojne dokaze za te optužbe. Strahujemo za njegov život i sigurnost ako bude izručen Rusiji", navela je članica porodice za RSE.

Čitajte:

Čečeni na granici BiH i Hrvatske: 'Bježimo od ruske prisilne mobilizacije i progona'

Azil ili izručenje

Na osnovu INTERPOL-ove potjernice, Gatagazhev je u jesen 2025. uhapšen u Hrvatskoj.

Uslijedio je ekstradicijski postupak, tokom koga je njegovo izručenje Rusiji prvobitno odobreno, ali je odluka suda u Dubrovniku kasnije promijenjena, a izručenje zaustavljeno.

Nakon gotovo osam mjeseci pritvora u Hrvatskoj, pušten je 9. juna ove godine. Potom je doputovao u BiH i iskazao namjeru da zatraži azil, potvrdili su za RSE iz sarajevske organizacije Vaša prava, koja ga zastupa u postupku traženja međunarodne zaštite.

Prema navodima organizacije, njegov zahtjev za azil trebao je biti zvanično registriran 9. oktobra u Ministarstvu sigurnosti BiH, čime bi i formalno dobio status tražitelja azila.

Međutim, tvrde da je Gatagazhev večer prije planirane registracije priveden i smješten u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu.

Služba za poslove sa strancima BiH nije odgovorila na upit RSE o ovim navodima i razlozima njegovog premještanja u Imigracioni centar.

Nakon toga je pred Sudom BiH pokrenut ekstradicijski postupak. Na ročištu 15. oktobra, Gatagazhevu je određen privremeni ekstradicijski pritvor, a potom je premješten u Državni zatvor u Vojkovićima.

Sud BiH potvrdio je za RSE da je postupak pokrenut na osnovu međunarodne potjernice koju je Rusija raspisala 12. oktobra 2022. godine, u trenutku kada je Gatagazhev imao 16 godina.

Privremeni ekstradicijski pritvor može trajati do 1. novembra ili do donošenja nove odluke Suda BiH.

Sud je naveo da na ročištu 15. otkobra nije odlučivano o ispunjavanju uvjeta za izručenje, a nije mogao precizirati kada će biti održano naredno ročište na kome se očekuje odluka o daljnjem pritvoru ili eventualnom oslobađanju.

"Prilikom razmatranja zakonskih pretpostavki za izručenje, Sud će svakako uzeti u obzir eventualni zahtjev potraživanog za azil podnesen nadležnim organima u BiH, kao i odluku donesenu povodom tog zahtjeva", naveo je Sud.

Iz organizacije Vaša prava potvrdili su za RSE da je Gatagazhev 23. oktobra zvanično registriran kao tražitelj azila u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Prema Zakonu, jedan od uvjeta za izručenje je da osoba "ne uživa pravo azila u BiH odnosno da nije u postupku traženja azila u BiH, u vrijeme podnošenja molbe za izručenje".

Čitajte:

Vizna politika BiH 'pod povećalom' Brisela

O tome jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje odlučuje Sud BiH, dok konačnu odluku donosi ministar pravde BiH.

U skladu s propisima, Ministarstvo pravde BiH od Rusije treba zatražiti formalni zahtjev za izručenje i prateću dokumentaciju nakon što bude obaviješteno o privođenju osobe koju ta država traži.

To ministarstvo je u odgovoru za RSE 22. oktobra navelo da Gatagazheva nema u njihovoj evidneciji, odnosno da Rusija nije dostavila formalni zahtjev za izručenje.

Šta se zna o potjernici?

Sarajevski advokat Rijad Kapo, koji zastupa Gatagazheva u ekstradicijskom postupku, kazao je za RSE da je da je Gatagazhev od juna s porodicom boravio u stanu u Sarajevu i da je trebao imati razgovore u okviru postupka za azil.

Naveo je da je postupak u BiH pokrenut na osnovu iste ruske potjernice koja je bila osnova za postupak u Hrvatskoj, gdje je izručenje zaustavljeno.

Čitajte:

'Izmišljanje krivičnih djela' kao taktika za vraćanje odbjeglih Čečenki u Rusiju

Prema dokumentima koje je Rusija dostavila tokom postupka izručenja u Hrvatskoj, Gatagazhev se tereti da se pridružio oružanoj formaciji kada je imao 13 ili 14 godina, objavio je ranije Centar za ljudska prava Memorial, koji je pratio ekstradicijski postupak.

Centar Memorial je ukazivao i na to da Rusija nije dostavila dokaze za optužbe te da odbrani nije bio omogućen uvid u dokumentaciju na kojoj su se one zasnivale.

Ta organizacija nije odgovorila na upit RSE o trenutnom Gatagazhevljevom statusu u BiH i daljem postupku do objave teksta.

Rusija je pokrenula postupak i protiv njegove sestee Leile Gatagazheve koja je kao dijete odvedena je u Siriju, a potom je godinama provela u zatvoru u Iraku.

U Rusiju je izručena u junu 2023. godine, gdje se također suočila s optužbama povezanim s terorizmom, a ruske vlasti kasnije su joj promijenile mjeru pritvora i pustile je uz obavezu da ne napušta mjesto boravka.

Također, Gatagazhev i pojedini članovi njegove uže porodice navedeni su u ruskom registru terorista i ekstremista koji vodi Federalna služba za financijski monitoring (Rosfinmonitoring), prema objavi od 17. jula 2024. godine.

Slični slučajevi

Gatagazhev nije prvi ruski državljanin koji je u BiH tražio zaštitu, suočavajući se s mogućim izručenjem Rusiji zbog optužbi povezanih s terorizmom ili oružanim formacijama.

RSE je u maju 2024. izvještavao o ruskom državljaninu čečenskog porijekla kojeg je Moskva tražila zbog navodnog učešća u oružanim formacijama u Siriji. BiH je odbila njegovo izručenje, ali se kasnije otvorilo pitanje njegovog udaljenja iz zemlje zbog procjene da predstavlja sigurnosnu prijetnju.

Čitajte:

Rusija traži izručenje državljanke zbog navoda o terorizmu, u BiH zatražila azilČečeni koje Rusija traži zbog navoda o ekstremizmu nadaju se zaštiti BiH

Rusija je tražila i Selimu Ismailovnu Hadisovu, rusku državljanku čečenskog porijekla, zbog sumnje na terorizam. Sud BiH utvrdio je da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njeno izručenje, a Hadisova i njeno troje djece dobili su azil u BiH u decembru 2024. godine.

U slučaju ruske državljanke Arine Iusifove, koju Moskva traži zbog sumnje na učešće u terorističkoj organizaciji, postupak izručenja također se poklopio s traženjem međunarodne zaštite. Iusifova je smještena u privremeni pritvor u zatvoru u Tuzli, dok Sud BiH treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku.

Organizacije za ljudska prava ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekogranični progon.

Organizacija Amnesty International pozvala je 2024. zemlje Evropske unije da ne izručuju Rusiji izbjeglice sa Sjevernog Kavkaza, upozoravajući da bi se po povratku mogle suočiti s mučenjem i zlostavljanjem ili biti poslane da se bore u Ukrajini.