Formirana radna grupa za izmjenu Izbornog zakona u BiH

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu (na fotografiji Parlamentarna skupština BiH, decembar 2020.)

Parlamentarna skupština BiH konstituisala je u utorak, 11. maja u Sarajevu Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.

U grupu je imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Za predsjedavajuću Interresorne radne grupe izabrana je Alma Čolo (SDA), prvog zamjenika Bariša Čolak (HDZ BiH), a za drugog Sredoje Nović (SNSD).

Predsjedavajuća Alma Čolo je nakon konstituirajuće sjednice izjavila da je mandat Interresorne radne grupa izmjena izbornog zakonodavstva, te da se u odluci i jednog i drugog doma Parlamentarne skupštine BiH ne navodi da su ovlašteni da rade na izmjenama Ustava BiH.

“Međutim, ukoliko idemo na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, zatim OSCE-ovih preporuka, moramo raditi i na izmjenama Ustava. Dogovorili smo da kada naiđemo na potrebu za promjenom odgovarajućih odredaba Ustava, tražićemo od oba doma Parlametarne skupštine BiH da naš mandat proširi i u tom pravcu”, kazala je Čolo.

Istakla je da će Interresorna radna grupa do kraja godine imati rezultate i pripremiti izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, „ukoliko za to bude političke volje“.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Pročitajte i ovo: Sve o 14 za BiH teško ostvarivih EU kriterija


Neke od izmjena značiće i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi, Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

Pročitajte i ovo: Skoro 400 presuda protiv BiH zbog kršenja ljudskih prava

Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.