Evropski lideri ponovo su pružili podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži ograničenja na izvoz ruskog dizela kao i njegovog naknadnog poziva na promjenu rukovodstva u Kijevu.
Ove izjave uslijedile su u trenutku kada su Rusija i Ukrajina razmijenile nove napade dronovima, pri čemu su zabilježene civilne žrtve u ruskim napadima na ukrajinske gradove.
Nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 9. oktobra, Trump je objavio dogovor o ublažavanju ograničenja na izvoz ruskog dizela, pri čemu je Ministarstvo finansija SAD odobrilo određene transakcije do 7. aprila 2027. godine.
Trump je kasnije, 10. oktobra, izjavio da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera", okrivljujući Zelenskog za izostanak sporazuma o okončanju ruskog rata protiv njegove zemlje i zahtijevajući od Kijeva da "prestane dođavola" sa napadima na ruske rafinerije nafte.
Čitajte:
Tramp kaže da Ukrajina treba da 'dobije novog predsjednika' dok Rusija nastavlja napadeZelenski je 11. oktobra izjavio da je Ukrajina spremna da obustavi napade na ruske rafinerije nafte ukoliko Moskva učini isto.
"Ukrajina će biti spremna da obustavi napade na ruske rafinerije ako Rusija prestane da napada našu energetsku infrastrukturu. Svaki korak ka deeskalaciji mora biti obostran i praćen stvarnim garancijama", napisao je on na Telegramu.
Zelenski je takođe naveo da je Rusija tokom prethodne nedelje na Ukrajinu ispalila oko 1.450 vazdušnih bombi i 75 raketa, te lansirala više od 1.640 borbenih dronova.
U međuvremenu, evropski zvaničnici su kritikovali odluku Vašingtona da ublaži ograničenja koja se odnose na ruski dizel, upozoravajući da bi to moglo da obezbijedi Moskvi dodatne prihode za finansiranje rata.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za inostrane poslove Kaja Kallas osudila je sporazum o dizelu, upozorivši da će on povećati ratne prihode Moskve.
"Nije vrijeme za popuštanje pritiska na Rusiju, a Evropa to neće ni učiniti", napisala je ona na platformi X 10. oktobra, dodajući da ministri inostranih poslova EU planiraju da 12. oktobra odobre nove liste sankcionisanih subjekata.
Švedski premijer Ulf Kristersson napomenuo je da će predstojeći paket mjera EU biti usmjeren na 1.600 subjekata u okviru ruskog vojno-industrijskog kompleksa.
Njemačka je takođe potvrdila da će zadržati svoj strogi režim sankcija uprkos promjeni stava Vašingtona, dok je finski premijer Petteri Orpo opisao sporazum između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "užasno razočaranje".
Čitajte:
Inicijativa republikanaca u Predstavničkom domu da blokiraju Trumpov sporazum o dizelu sa RusijomZelenski je takođe nastojao da učvrsti evropsku podršku tokom niza telefonskih razgovora 10. oktobra sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Stereom, razgovarajući o protivvazdušnoj odbrani i nastavku pritiska na Moskvu.
"Rusi moraju da osjete da im neće preostati kapaciteti za produžavanje rata", rekao je Zelenski nakon razgovora sa Macronom.
Zelenski je takođe potvrdio da će Finska narednih dana isporučiti specijalizovanu municiju za ukrajinske lovce F-16, kako bi pomogla u presretanju ruskih dronova tipa Šahed.
Premijer Velike Britanije Andy Burnham takođe je izrazio "potpunu solidarnost" sa Zelenskim, navodeći 10. oktobra da su "proteklih 24 sata bili teški za Ukrajinu", prema saopštenju iz Downing Streeta. On je takođe rekao da će Velika Britanija nastaviti samostalno da pooštrava sankcije Rusiji.
Zelenski je prethodno okarakterisao promjenu politike Vašingtona kao znak američke "slabosti" i "poklon" Putinu, tvrdeći da će obnovljeni prihodi Rusije od energenata pomoći u finansiranju ratnih napora Moskve.
Čitajte:
Trump postigao dogovor s Putinom o izvozu dizela, Ukrajina to naziva 'poklonom'Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD takođe je u svojoj procjeni od 9. oktobra upozorio da bi jednostrano ublažavanje ograničenja koristilo ruskim ratnim naporima, a da pritom ne bi obezbijedilo slične ustupke od strane Moskve.
U naknadnoj procjeni od 10. oktobra, ovaj institut je naveo da je Putin iskoristio taj razgovor kako bi okrivio Ukrajinu za zastoj u mirovnim pregovorima, pozivajući se na navodne ukrajinske napade na rusku izbornu infrastrukturu tokom septembarskih izbora za Državnu dumu.
ISW je naveo da te tvrdnje nisu potkrijepljene dokazima i da Putinovi "nepromijenjeni ratni ciljevi pokazuju da Kremlj i dalje nije spreman da prihvati bilo kakve kompromisne mirovne prijedloge koji ne ispunjavaju maksimalističke zahtjeve Rusije o potpunoj kapitulaciji Ukrajine".
U međuvremenu, ruski napadi nastavljaju da izazivaju civilne žrtve u Ukrajini, dok Kijev nastavlja sa udarima na ciljeve unutar Rusije.
Nekoliko sati nakon što je u ruskim napadima na jugoistočni grad Zaporožje poginulo najmanje 20 ljudi, uključujući troje djece, a u Kijevu došlo do prekida u dotoku struje i vode, Moskva je tokom noći 11. oktobra nastavila sa napadima, pri čemu je ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo da je oborilo 94 od 116 napadačkih dronova.
U Slavjansku, u istočnom dijelu Donjecke oblasti, ruski vazdušni napad 11. oktobra oštetio je dvije stambene zgrade i uništio čitav ulazni dio petospratnice.
Prema navodima Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa, povrijeđene su najmanje četiri osobe, dok su spasioci radili na oslobađanju stanara zarobljenih u stanovima, uz strahovanje da ima još ljudi zarobljenih pod ruševinama.
U gradu Dnjepru, na jugoistoku zemlje, ruski dronovi su oštetili stambenu zgradu i izazvali požar u skladištima i na vozilima, pri čemu su povrijeđene četiri osobe, uključujući dvije osmogodišnje djevojčice, saopštile su regionalne vlasti.
U južnom lučkom gradu Odesi, u napadu izvedenom kasno uveče 10. oktobra oštećena je dvospratna stambena zgrada; uništena su tri stana, a krov je zahvaćen požarom. Službe za vanredne situacije saopštile su da nije bilo žrtava.
U međuvremenu, Ukrajina je nastavila sa napadima na rusku tehnološku infrastrukturu, gađajući postrojenja kojima upravlja Yandex, vodeća ruska kompanija za internet pretragu i tehnologiju.
Napad dronom, izveden 11. oktobra, doveo je do potpunog obustavljanja rada Yandexovog centra podataka u ruskoj Vladimirskoj oblasti.
Iz Yandexa su saopštili da je postrojenje prestalo sa radom i da su, usljed toga, pojedine usluge kompanije postale nedostupne. Žrtava nije bilo. Prema ruskim izvještajima, nakon napada dronovima došlo je do poremećaja u radu Yandexovih usluga taksi prevoza i dostave hrane u Moskvi.
Yandex, koji često nazivaju "ruskim Googlom", pruža usluge pretrage, mapiranja i druge digitalne usluge, koje se široko koriste, a takođe je i značajan akter u razvoju vještačke inteligencije. Njegovi centri podataka podržavaju kako usluge za krajnje korisnike, tako i računarsku infrastrukturu za razvoj modela vještačke inteligencije, zbog čega bi poremećaji u njihovom radu mogli imati ozbiljne posljedice po ruski tehnološki sektor.
Ovaj najnoviji napad uslijedio je nakon napada na Yandexovo postrojenje u Sasovu (Rjazanjska oblast) u noći između 7. i 8. oktobra, kada su, prema navodima, onesposobljena dva od tri glavna superkompjutera kompanije namijenjena razvoju vještačke inteligencije – kao i nakon napada 9. oktobra, u kojem je oštećen dio centra podataka u Kalugi.