Poslednji dan prošlog meseca bio je krajnji rok u okviru četvrtog izveštajnog perioda za zemlje Zapadnog Balkana da ispune reforme predviđene Planom rasta.
Partneri imaju rok do 15. jula da podnesu izveštaje o sprovedenim reformskim koracima.
Evropska komisija će potom proceniti njihovu realizaciju i odlučiti o odgovarajućim isplatama iz Plana rasta. Reč je o finansijskom programu podrške od strane Evropske unije državama Zapadnog Balkana, dogovorenom 2023. godine, a sa ciljem ubrzanja njihovog priključenja EU.
Međutim, zvaničnici Evropske komisije naglašavaju da se sredstva isplaćuju isključivo nakon procene da su reforme iz reformskih agendi pojedinačnih zemalja zaista sprovedene.
"Instrument za reforme i rast zasnovan je na učinku i sredstva se isplaćuju tek kada se reforme u potpunosti sprovedu", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier).
"Već vidimo značajan napredak: 78 odsto reformi u prva tri kruga izveštavanja pokazuje ili potpun uspeh ili barem određeni napredak, dok je samo 22 odsto zaustavljeno", dodao je briselski portparol.
Finansijska sredstva iz Plana rasta, vremenski su ograničena.
Ukoliko zemlje korisnice ne ispune uslove, odnosno ne sprovedu reforme predviđene reformskim agendama, Evropska komisija ima pravo da zadrži sredstva namenjena za te reformske korake.
"U skladu sa Uredbom o Instrumentu za reforme i rast, kada uslov za plaćanje nije ispunjen u indikativnom roku predviđenom Agendom reformi, Komisija može zadržati deo ili sva sredstva koja odgovaraju tom uslovu", potvrdio je Mersije.
Ta sredstva, u skladu sa pravilima Plana rasta, mogu biti preraspodeljena zemljama koje ostvaruju bolje rezultate u sprovođenju reformi.
Prema rečima Mersijea, zemlje korisnice imaju godinu dana da ispune uslove pre nego što sredstva budu preraspodeljena.
Kraj grejs perioda
Pored toga, 30. jun 2026. označio je istek takozvanog grejs perioda koji je Evropska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu završeni sredinom 2025. godine.
Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grejs periodi ističu kasnije tokom 2026.
"Kao što je naglašeno u Uredbi, kada reformski koraci nisu ispunjeni ni nakon isteka grejs perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodeljena ostalim korisnicima. Kada je reč o koracima čiji je rok bio 30. jun 2026. godine, Komisija će sada sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procenu svih korisnika", naveo je portparol Evropske komisije.
On je u ime Evropske komisije pozvao zemlje regiona da intenziviraju napore kako bi reforme bile sprovedene na vreme pre narednih izveštajnih perioda.
"Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi u najvećoj meri iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta", poručio je Mersije.
Koliko su do sada dobile zemlje Zapadnog Balkana
Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija smatraju se najnaprednijim državama u sprovođenju reformskih agendi.
Prema zvaničnim podacima Evropske komisije, Albanija je u prva tri ciklusa sprovela 33 reformska koraka i iz Plana rasta do sada dobila više od 212 miliona evra.
Crna Gora sprovela je 32 reformska koraka, za šta joj je isplaćeno gotovo 90 miliona evra.
Severna Makedonija dobila je više od 142 miliona evra nakon što je ispunila 22 reformska koraka.
Srbija je tokom prva tri izveštajna perioda sprovela tri reformska koraka, na osnovu kojih je Evropska komisija odobrila isplatu više od 167 miliona evra.
Čitajte:
Druga i treća tranša iz EU fondova za Plan rasta Srbije uslovljena ispunjavanjem reformskih koraka BiH nije ispunila nijedno od 113 obećanja prema EUBez posebnog pristupa, Kosovo ostaje 'zaglavljeno' u evrointegracijamaUlazak Crne Gore u EU koštaće evropske građane manje od jednog evra godišnjeKosovo do sada nije sprovelo nijedan reformski korak, pa je primilo samo sredstva iz predfinansiranja – više od 61 milion evra, što predstavlja sedam odsto ukupnog iznosa namenjenog toj zemlji.
Bosna i Hercegovina nalazi se u najtežoj poziciji. Ne samo da nije dobila nijedan evro iz Plana rasta, već je prošle godine izgubila 108 miliona evra zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende.
Koliko je sredstava namenjeno svakoj zemlji
Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi evra za period 2024-2027.
Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti.
Sredstva su raspodeljena prema dva osnovna kriterijuma – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika.
Evropska komisija je kombinovala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba.
U skladu sa tim kriterijumima, Srbiji je namenjeno 1,58 milijarde evra, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona evra, Albaniji 922,1 milion evra, Kosovu 882,6 miliona evra, Severnoj Makedoniji 750,4 miliona evra, a Crnoj Gori 383,5 miliona evra.