EU i više evropskih država osudile uvođenje smrtne kazne u Izraelu

Reagovao je i Savet Evrope, napomenuvši da smrtna kazna nema mesta u modernom pravosuđu i nije kompatibilna sa poštovanjem temeljnih ljudskih prava. Foto: Zastave EU, ilustracija

Evropska unija (EU) izrazila je zabrinutost odlukom izraelskog parlamenta (Kneset) da uspostavi smrtnu kaznu.

"Ovo je jasan korak unazad – uvođenje smrtne kazne, zajedno sa njenom diskriminatornom prirodom", izjavio je portparol EU Anuar El Anuni.

"Ovo je jasan negativan trend u smislu obaveza Izraela u pogledu poštovanja ljudskih prava."

Zakon o krivičnom postupku (Amandman: Smrtna kazna za teroriste) prošao je svoju završnu fazu u ponedeljak, 30. marta, u Knesetu, čime se omogućava sudovima da izreknu smrtnu kaznu za teroristička dela ili za "negiranje postojanja Države Izrael".

Kritičari zakona napominju da bi se ovaj zakon primenjivao samo na Palestince.

Portparol EU je podsetio da se Brisel protivi smrtnoj kazni u svim slučajevima i pod svim okolnostima, te da su izraelske vlasti upozoravane od samog početka kada je pokrenuta rasprava o dopunama zakona o krivičnom postupku u Izraelu.

Izrael i Evropska unija imaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2000. godine. Međutim, zvaničnici EU nisu odgovorili na pitanja da li će se pokrenuti proces suspenzije ovog sporazuma zbog smrtne kazne.

Briselski zvaničnici jedino podsećaju da usvajanje ovog zakona predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na ovu važnu praksu i stav koji je sam Izrael izrazio u prošlosti, te pozivaju izraelske vlasti da se pridržavaju svog prethodnog principijelnog stava, kao i svojih obaveza prema međunarodnom pravu i svoje posvećenosti demokratskim principima.

Ministri inostranih poslova Nemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva u zajedničkom saopštenju izrazili su duboku zabrinutost zbog ovog zakona, "posebno zbog de facto diskriminatornog karaktera".

"Smrtna kazna je nehuman i ponižavajući oblik kažnjavanja bez ikakvog odvraćajućeg efekta. Zato se protivimo smrtnoj kazni, bez obzira na okolnosti širom sveta. Odbacivanje smrtne kazne je temeljna vrednost koja nas ujedinjuje", navodi se u zajedničkom saopštenju četiri države evropskog kontinenta.

EU napominje da Izrael dugo održava de facto moratorijum na pogubljenja, "predvodeći primer u regionu".

Izrael je od 1954. godine do sada održavao moratorijum na smrtnu kaznu. Jedina osoba pogubljena u Izraelu nakon moratorijuma, odnosno 1962. godine, bio je Adolf Ajhman (Eichmann), arhitekta nacističkog Holokausta.

Reagovao je i Savet Evrope, napomenuvši da smrtna kazna nema mesta u modernom pravosuđu i nije kompatibilna sa poštovanjem temeljnih ljudskih prava.

U skladu sa tim principima, smrtnu kaznu ne mogu primenjivati 46 država članica Saveta Evrope, što odražava jasan i dugogodišnji regionalni konsenzus utemeljen na poštovanju ljudskog dostojanstva i prava na život, navodi se u saopštenju Saveta Evrope.

Izrael nije punopravni član ove organizacije, ali učestvuje u nizu konvencija i mehanizama saradnje Saveta Evrope. Izraelski Kneset ima status posmatrača u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope od 1957. godine.

Predsednica Parlamentarne skupštine Petra Bajr upozorila je da glasanje u Knesetu "ozbiljno ugrožava" status posmatrača Izraela u Parlamentarnoj skupštini.

"Ovo je ozbiljan korak unazad i udaljava Izrael od vrednosti Saveta Evrope."