Duško Zorić osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u okolini Prijedora

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Duška Zorića na 15 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti.

Sudsko vijeće proglasilo je 11. maja Zorića krivim za učešće u ubistvu pet bošnjačkih civila u selu Zecovi kod Prijedora, na sjeveozapadu Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju presude navedeno je da je Zorić bio upoznat sa širokim i sistemskim napadom usmjerenim protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Zecova. Istovremeno je oslobođen po dvije tačke optužnice koje su se odnosile na zločine u zaseoku Gradina.

Radi se o prvostepenoj presudi, na koju je dopuštena žalba Apelacionom odjelu Suda BiH.

U optužnici je navedeno da je Zorić od 23. do 28. jula 1992. godine učestvovao u progonu civila bošnjačke nacionalnosti iz sela Zecovi kod Prijedora.

Prema optužbama, djelovao je u okviru širokog i sistematskog napada koji su provodile vojska i milicija tadašnje Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, a koji je uključivao ubistva, mučenja i druga nečovječna djela nad civilima.

U Zecovima su tokom jula 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka.

Još se traga za 30 ubijenih u ovom selu.

Produžen pritvor do pravomoćnosti presude

Sud je Zoriću produžio pritvor do pravomoćnosti presude, dok je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka.

Suđenje Zoriću počelo je 2015. godine u predmetu u kojem su bili optuženi i Dušan Milunić, te drugi osumnjičenici. Postupak protiv Zorića razdvojen je krajem 2022. godine.

Nakon njegovog hapšenja u Njemačkoj zbog drugih kaznenih djela i izručenja Bosni i Hercegovini, suđenje mu je nastavljeno, dok je postupak protiv Milunića i ostalih u međuvremenu pravomoćno okončan u septembru 2024. godine.

Dušan Milunić, komandir Rasavačke čete, osuđen je pravosnažno na 12 godina, Ilija Zorić na 20, Zoran Stojnić na osam, Zoran Milunić na 14 i Ljubiša Četić na pet godina zatvora.

Čitajte:

U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.

Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.

Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.