Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske najavio je da će taj bosanskohercegovački entitet pokrenuti pravne postupke protiv odluka koje je donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Dodik je sa rukovodstvom Republike Srpske održao konferenciju za novinare u Banjaluci, 17. jula nakon što je Schmidt donio odluke o isplati duga slovenačkoj firmi Viaduct od 56 miliona eura, te osiguranju novca za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Dodik je na konferenciji za novinare najavio i da će potpisati nalog "za praćenje visokog predstavnika Christiana Schmidta i lidera Partije demokratskog progesa Branislava Borenovića" u narednih deset godina.
On je optužio i Evropsku uniju zbog odluke visokog predstavnika u BiH.
Schmit je nametnuo odluku prema kojoj će se dug prema "Viaductu" isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske.
Njegova odluka je došla nakon što se vlasti u BiH nisu mogle dogovoriti o načinu isplate duga, kojeg je napravio njen bh. entitet Republika Srpska.
Čitajte: Putarinama koje pripadaju RS-u platit će se dug prema Viaductu, odlučio međunarodni predstavnik u BiHSpor između Viaducta i države BiH je, jer je Vlada RS dala koncesiju Slovencima za izgradnju dvije manje hidroelektrane na rijeci Vrbas kod Banje Luke u novembru 2004. godine. Potom je entitetska vlada dodijelila 2013. godine koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, nekoliko kilometara uzvodno i ugrozila slovenski projekt.
Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inostranstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.
Vlast u RS je kritikovala i Schmidtovu odluku da se obezbijedi novac Centralnoj izbornoj komisiji za uvođenje novih izbornih tehnologija.
Budući da u nacrtu budžeta za 2025. godinu, koji još uvijek nije usvojen, nisu bila predviđena ta sredstva, Schmidt je odlučio da se ona osiguraju iz dobiti Centralne banke BiH.
Čitajte: Hoće li BiH biti spremna za izbore 2026. s novim tehnologijama?Ranije nametnutom odlukom iz jula 2024. godine, Schmidt je izmijenio Izborni zakon BiH čime je pokrenuto uvođenje skenera biometrijskih podataka birača i skenera glasačkih listića te ostale potrebne opreme.
Pilot projekt je proveden na lokalnim izborima iste godine.