Državljaninu Ruske Federacije Dmitriju Lagovskom preti izručenje iz Srbije, u kojoj živi od 2022. godine.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je da su ispunjeni uslovi za njegovo izručenje, koje je inicirala Rusija, koja protiv Lagovskog vodi krivični postupak za navodnu prevaru.
On u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) to negira i tvrdi da ga ruske vlasti traže s namerom da ga pošalju na ratište u Ukrajini.
Konačnu odluku doneće ministar pravde Srbije koji bi trebalo da odluči hoće li potpisati dokument o ekstradiciji.
Dolazak u Srbiju
Do avgusta 2022. godine Dmitrij Lagovski živeo je sa suprugom i dvoje dece u Litvinovu, dvadesetak kilometara od Moskve. Sa porodicom se preselio u Srbiju šest meseci nakon što je Kremlj pokrenuo vojnu invaziju na susednu Ukrajinu.
Odlazak u rat za Lagovskog nije bio opcija, s obzirom na to da je, kako kaže, rođen u Ukrajini, baš kao i njegova supruga.
"Tamo su nam prijatelji, roditelji moje supruge. Bila bi katastrofa da ratujem protiv Ukrajine", kaže.
Dok se u Rusiji bavio advokaturom, u Srbiji se, zbog toga što ne govori srpski, zaposlio kao vozač autobusa u beogradskom javnom prevozu.
Optužbe za prevaru u Rusiji
U aprilu 2025. godine dobio je poziv da se javi u Viši sud u Beogradu, gde su mu, kako kaže, dali papir u kojem se navodi da ga traži Ruska Federacija. Istog dana sud mu je odredio pritvor od tri sedmice.
"Ja nisam kriminalac i nikada to nisam bio. Posle 21 dana pustili su me na slobodu, jer je sud, mislim, shvatio da nisam kriminalac", kaže.
Protiv Lagovskog je u Rusiji pokrenut postupak zbog krivičnog dela prevara izvršena od strane grupe lica po prethodnoj zaveri uz korišćenje svog službenog položaja u posebno velikom iznosu.
Kako kaže Lagovski, reč je o događaju iz 2021. godine, kada je kao advokat sastavio ugovor o kupoprodaji zemljišta između dve firme.
"Jedna firma je prodala drugoj neko zemljište, ali ja ni u jednoj od njih nisam bio ni radnik niti vlasnik. Ja sam bio pravnik i kao pravnik sam sastavio ugovor između te dve firme", kaže.
Dodaje da se protiv njega u Rusiji nije vodio nikakav krivični postupak u vreme kada se iz matične zemlje preselio u Srbiju.
Čitajte: Još jedan ruski antiratni aktivista mora da ode iz Srbije, navodi Rusko demokratsko društvoOdluka na ministru pravde
Odluku Višeg suda, da nema smetnji da bude sprovedeno izručenje Dmitrija Lagovskog, potvrdio je 3. decembra Apelacioni sud u Beogradu.
Prema rečima njegovog advokata Marka Štambuka, predmet će biti prosleđen Ministarstvu pravde, kao poslednjoj instanci u tom postupku – protiv čije odluke ne postoji pravni lek.
"U praksi se vrlo retko dešava da ministar pravde odbije izručenje osobe za koju su sudovi utvrdili da su ispunjene pretpostavke za to", kaže Štambuk za RSE.
On objašnjava da u tom slučaju Dmitrij Lagovski neće moći samostalno da napusti Srbiju, već u pratnji službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Lagovski smatra da postoji opasnost da ga Rusija umesto na sud, pošalje u rat.
"Ja u vojsci imam čin kapetana. Mislim da oni hoće da me pošalju u Ukrajinu", kaže.
Zbog toga je ovaj državljanin Rusije 5. decembra u Ministarstvu unutrašnjih poslova izrazio nameru da podnese zahtev za azil u Srbiji.
"Imajući to u vidu, Republika Srbija je obavezana Ustavom, Zakonom o azilu i privremenoj zaštiti, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Konvencijom o statusu izbeglica, da pre eventualnog izručenja adekvatno ispita da li je on zaista u takvoj opasnosti", kaže advokat Marko Štambuk.
Na upit RSE Ministarstvu pravde hoće li resorni ministar uzeti u obzir sve okolnosti u vezi sa slučajem Dmitrija Lagovskog, do zaključenja teksta odgovor nije stigao.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, svaki drugi stranac koji u Srbiji ima dozvolu za boravak dolazi iz Rusije. Od oko 100.000 stranaca koji legalno borave u Srbiji, više od 53.000 su Rusi i Ruskinje.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Srbija je u više navrata uskratila gostoprimstvo državljanima Rusije koji su pobegli od rata. Obrazloženja nadležnih su po pravilu bila štura.
U leto 2023. godine ruski antiratni aktivisti Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski morali su da odu iz Srbije pošto im nije produžen privremeni boravak, pod obrazloženjem da postoje "bezbednosne smetnje".
Nekoliko meseci kasnije granična policija nije dozvolila antiratnom aktivisti Ilji Zernovu da uđe u Srbiju. Zernov je u Beograd došao iz Nemačke kako bi prisustvovao suđenju povodom napada na njega koji se dogodio početkom godine u glavnom gradu Srbije.
Čitajte: Pretnja oznake 'bezbednosno rizični' nad Rusima u SrbijiMinistarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je do sada dva puta odbio zahtev za stalno nastanjenje Eleni Koposovoj, državljanki Rusije koja sa mužem i decom poslednjih pet godina živi u Srbiji.
U obrazloženju je navedeno da postoje bezbednosne smetnje, a Koposova smatra da je razlog za tu odluku to što je potpisala javno pismo protiv agresije Rusije na Ukrajinu.
U martu 2024. godine, MUP je odbio da izda dozvolu za stalno nastanjenje tročlanoj ruskoj porodici Tereh. Irina, Sergej i njihov desetogodišnji sin Mark su se 2019. doselili iz Rusije u Banju Koviljaču na zapadu Srbije. Obrazloženje o odbijanju stalnog nastanjenja se svelo na formulaciju da postoji bezbednosna smetnja.
U oktobru 2024. nadležni su uskratili boravak ruskom državljaninu, antiratnom aktivisti Antonu Bobriševu, pod obrazloženjem po osnovu vlasništva nad nepokretnošću.