Ustupanje slučaja deportacija Srbiji (ne)moguće

Viši sud u Podgorici, Foto: Savo Prelević

U crnogorskom Ministarstvu pravde, komentarišući sugestiju državnog sekretara u srpskom Ministarstvu pravde Slobodana Homena da Podgorica Beogradu ustupi predmet protiv petorice njenih državljana, koji su optuženi za ratni zločin deportacije bosanskih izbjeglica, kažu kako je odluka o tome na pravosudnim organima Crne Gore.

Šef kabineta ministra pravde Nikola Šaranović:

"Pravosuđe jedne države može ustupiti pravosudne spise pravosuđu druge države radi krivičnog gonjenja i suđenja, ako se druga država tome ne protivi. Odluka o ustupanju krivičnog gonjenja nakon što je pokrenuti krivični postupak je isključivo u ingerenciji suda koji ocjenjuje da li će donijeti takvu odluku ili će licima koja mu nijesu dostupna suditi u odsustvu."


Na pitanje da li to znači da je načelno moguće da sud u ovoj fazi krivičnog postupka donese odluku o ustupanju dijela krivičnog procesa Srbiji, nijesmo dobili konkretan odgovor.

Istovremeno, poznati podgorički advokati koje smo kontaktirali imaju precizan stav. Branislav Lutovac ,branilac jednog od devet optuženih za slučaj deportacije, ističe kako je ustupanje predmeta Srbiji u ovoj fazi krivičnog postupka nemoguće:

"To je bilo moguće prije početka utuženja na prijedlog specijalnog državnog tužioca koji bi u toj fazi dao prijedlog da se postupak razdvoji u odnosu na državljane Srbije i da se državnim organima, odnosno pravosudnim organima Republike Srbije ustupi dokazni materijal i ustupi predmet da bi ga oni procesuirali ukoliko smatraju da tu postoje elementi ratnog zločina.“


Postupak je tek u fazi pretresa


Slično mišljenje iznosi i advokat Radomir Prelević, prema kome je ustupanje krivičnog gonjenja Srbiji za deportaciju bosanskih izbjeglica nemoguće iz dva razloga. Prvi je odredba zakona o krivičnom postupku o mjesnoj nadležnosti sudova prema kojoj je nadležan onaj sud na cijem području je krivično djelo izvršeno.

"Apsolutno je u pitanju crnogorski sud, bez obzira o tome protiv čijih državljana se vodi taj postupak i drugi razlog je faza u kojoj se ovaj postupak nalazi. Ovaj postupak je u fazi glavnog pretresa i sasvim je irelevantno da li se nekome sudi u odsustvu."


Za petoricom bjegunaca od 9 optuženih za deportaciju bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore od kojih je većina pobijena u logorima u okolini Foče, Viši sud u Podgorici u martu prošle godine raspisao je nacionalnu a potom i međunarodnu potjernicu. Četvorica od njih, prema tvrdnji u Ministarstvu pravde u Beogradu, srpsko državljanstvo dobila su dvije godine ranije.

Pošto ih zbog ustavnih prepreka Srbija nije izručila Crnoj Gori Slobodan Homen je, pozivajući se na ranije potpisani ugovor dvije države o međunarodnoj pravnoj pomoći, predložio da predmet protiv njenih državljana Crna Gora ustupi Srbiji. Advokat Prelević ocjenjuje kako je pozivanje na taj ugovor koji su naknadno zaključile Srbija i Crna Gora u ovom slučaju izlišno:

"Zbog toga što tim ugovorima nije izmijenjen Zakon o krivičnom postupku o kome sam govorio."


Za Branislava Lutovca nakon svega postoji samo jedna mogućnost:

"Šta može da se radi? Može nakon što se dobije eventualna osuđujuća krivična presuda za pojedine od optuženih da se po Konvenciji o pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima traži izvršenje sudske odluke pred nadležnim organima u Republici Srbiji."


Do posljednje incijative predstavnika pravosudnih vlasti u Srbiji došlo je u trenutku kada su odnosi dvije zemlje zategnuti zbog slučaja "Šarić", odnosno krijumčarenja preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Osim međusobnog prebacivanja za pravne propuste pitanje ko je zapravo štitio glavnog optuženog za međunarodni šverc narkotika, bio je povod i za politička prepucavanja između Crne Gore i Srbije.