Postoje li razlozi za zabrinutost u Bosni i Hercegovini - samo je jedno od pitanja na koje je u intervjuu odgovorio šef Monitoring tima Ministarstva sigurnosti BiH za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić.
RSE: Gospodine Dautbašiću, kakve su šanse da se ovaj mehanizam upotrijebi za građane Bosne i Hercegovine? Da li je došlo do smanjenja broja azilanata?
Dautbašić: Na posljednjem sastanku u Briselu 17. decembra, na sastanku šefova monitoring timova sa Evropskom komisijom, Bosna i Hercegovina je jedina bilježila opadanje broja lažnih azilanata, za nekih sedam posto, tako da u ovom momentu nema nijedan razlog za zabrinutost za ponovno uvođenje viza građanima BiH, i potpuno relaksirano dočekujemo stupanje na snagu ove sigurnosne klauzule Evropske komisije. No, u svakom slučaju, vidjeli smo u prethodnim godinama da brojevi lažnih azilanata eskaliraju vrlo brzo, u sedmicu-dvije, tako da mi moramo nastaviti da monitoriramo situaciju onako kako je to Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti naložilo Monitoring timu. Mi ćemo, u svakom slučaju, naše obaveze ispunjavati prema Evropskoj komisiji, sve ono što je pred nas postavljeno, kako brojevi lažnih azilanata iz BiH ne bi eskalirali pojedinačno, ni u Njemačkoj, ni u Švedskoj, ni u bilo kojoj državi.
Dautbašić: Ma, nismo mi imali ni u prethodnom periodu tu neku ekonomsku migraciju budući da su građani Bosne i Hercegovine vrlo disciplinovani, generacije su živjele u bezviznom režimu prije dvadesetak godina. Nismo mi zabilježeni kao problem u ekonomskoj migraciji. Što se tiče lažnih azilanata, zna se šta je motivacija – to je odlazak da bi se naplatio boravak dva-tri mjeseca u zemlji Evropske unije, međutim, to je skupa varijanta, budući da je nakon toga zabrana ulaska dvije do pet godina u zemlje Šengena, tako da se tih ljetnih sezonskih odlazaka mi ne plašimo.
RSE: Kakvo je stanje kada su zemlje regije u pitanju? Da li postoji mogućnost za uvođenje ovog mehanizma u nekom paketu?
Dautbašić: Prema informaciji koju smo dobili, u Evropskoj komisiji apsolutno ne postoji varijanta da se to gleda kao paket. Bosna i Hercegovina i Crna Gora, primjera radi, vrlo su tu relaksirane. Mi smo imali dobre rezultate. Sigurno je da zbog eventualno većeg broja lažnih azilanata, prvenstveno iz Makedonije i Srbije, druge zemlje neće doći na udar, ali ja se iskreno nadam da ni ove zemlje neće doći u neki veliki problem – ipak se ovaj fenomen lažnih azilanata smanjuje u odnosu na neke podatke od prije nekoliko godina. I toga će biti sve manje i manje, budući da je Evropska komisija, prvi puta ove godine, naložila i zemljama Evropske unije da harmoniziraju svoje zakone iz oblasti migracije i azila, tako da će vjerovatno od ove godine zemlje Zapadnog Balkana ući u neki strožiji sistem odobravanja viza, odnosno da će procedure biti puno, puno kraće, naročito kad je u pitanju Njemačka, koja je u posljednje vrijeme bila najviše pogođena ovim valom lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana.
Dautbašić: Ja ni hipotetički takvu mogućnost ne ostavljam - i to će vam biti odgovor na ovo pitanje.
RSE: Gospodine Dautbašiću, kakve su šanse da se ovaj mehanizam upotrijebi za građane Bosne i Hercegovine? Da li je došlo do smanjenja broja azilanata?
Dautbašić: Na posljednjem sastanku u Briselu 17. decembra, na sastanku šefova monitoring timova sa Evropskom komisijom, Bosna i Hercegovina je jedina bilježila opadanje broja lažnih azilanata, za nekih sedam posto, tako da u ovom momentu nema nijedan razlog za zabrinutost za ponovno uvođenje viza građanima BiH, i potpuno relaksirano dočekujemo stupanje na snagu ove sigurnosne klauzule Evropske komisije. No, u svakom slučaju, vidjeli smo u prethodnim godinama da brojevi lažnih azilanata eskaliraju vrlo brzo, u sedmicu-dvije, tako da mi moramo nastaviti da monitoriramo situaciju onako kako je to Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti naložilo Monitoring timu. Mi ćemo, u svakom slučaju, naše obaveze ispunjavati prema Evropskoj komisiji, sve ono što je pred nas postavljeno, kako brojevi lažnih azilanata iz BiH ne bi eskalirali pojedinačno, ni u Njemačkoj, ni u Švedskoj, ni u bilo kojoj državi.RSE: Zanimljivo je da ova mjera važi u periodu od šest mjeseci – to je već juni, juli, kada uglavnom počinju sezonski poslovi. Da li se tada može očekivati neki veći broj azilanata iz Bosne i Hercegovine?
Dautbašić: Ma, nismo mi imali ni u prethodnom periodu tu neku ekonomsku migraciju budući da su građani Bosne i Hercegovine vrlo disciplinovani, generacije su živjele u bezviznom režimu prije dvadesetak godina. Nismo mi zabilježeni kao problem u ekonomskoj migraciji. Što se tiče lažnih azilanata, zna se šta je motivacija – to je odlazak da bi se naplatio boravak dva-tri mjeseca u zemlji Evropske unije, međutim, to je skupa varijanta, budući da je nakon toga zabrana ulaska dvije do pet godina u zemlje Šengena, tako da se tih ljetnih sezonskih odlazaka mi ne plašimo.
RSE: Kakvo je stanje kada su zemlje regije u pitanju? Da li postoji mogućnost za uvođenje ovog mehanizma u nekom paketu?
Dautbašić: Prema informaciji koju smo dobili, u Evropskoj komisiji apsolutno ne postoji varijanta da se to gleda kao paket. Bosna i Hercegovina i Crna Gora, primjera radi, vrlo su tu relaksirane. Mi smo imali dobre rezultate. Sigurno je da zbog eventualno većeg broja lažnih azilanata, prvenstveno iz Makedonije i Srbije, druge zemlje neće doći na udar, ali ja se iskreno nadam da ni ove zemlje neće doći u neki veliki problem – ipak se ovaj fenomen lažnih azilanata smanjuje u odnosu na neke podatke od prije nekoliko godina. I toga će biti sve manje i manje, budući da je Evropska komisija, prvi puta ove godine, naložila i zemljama Evropske unije da harmoniziraju svoje zakone iz oblasti migracije i azila, tako da će vjerovatno od ove godine zemlje Zapadnog Balkana ući u neki strožiji sistem odobravanja viza, odnosno da će procedure biti puno, puno kraće, naročito kad je u pitanju Njemačka, koja je u posljednje vrijeme bila najviše pogođena ovim valom lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana.RSE: Jeste hipotetički i male su šanse da se nešto takvo desi, ali kakve bi posljedice bile kada bi ovaj mehanizam stupio na snagu i kada bi se građanima Bosne i Hercegovine opet vratio vizni režim?
Dautbašić: Ja ni hipotetički takvu mogućnost ne ostavljam - i to će vam biti odgovor na ovo pitanje.