Prema novim nalazima državne revizije dva ugovora o nabavci informacione tehnologije iz 2008. godine, vrijedni više od šest miliona eura, realizovani su bez tendera i za trostruko veću sumu od procijenjene.
U izvještaju Državne revizorske institucije navodi se da je pregovarački postupak sproveden bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje za licenciranje softvera za korišćenje Microsoft tehnologija, a da je njihova ukupna procijenjena vrijednost bila nešto manje od tri miliona i 200 hiljada, a da su ugovori potpisani na više od šest miliona i 600 hiljada.
Pošto su, kao organ koji je realizovao ove sporne javne nabavke, mediji isprva naveli Ministarstvo za informaciono društvo, uslijedila je reakcija da u to vrijeme ovo Ministarstvo nije ni postojalo, a da je ove nabavke realizovao bivši Sekretarijat za razvoj, te da je procedura sprovedena uz poštovanje Zakona o javnim nabavkama, a da je razlika u odobrenoj i isplaćenoj sumi posljedica činjenice da je Direkcija dala saglasnost za jednu budžetsku godinu, a da se ugovor sklopljen sa kompanijama: Microsft i Oracle, odnosio na trogodišnji period.
Predsjednik Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da postoje dva načina za reakciju države.
"Prvi je da država, odnosno revizorska institucija, u skladu sa ovlašćenjima iz zakona podnese krivičnu prijavu, a ako to nije učinila državni tužilac na osnovu saznanja o tome treba da po službenoj dužnosti preduzme potrebne mjere i naloži policiji ispitivanje tih činjenica i da jednostavno ide u dalju proceduru ka eventualnom otvaranju istrage, i tako dalje i tako dalje. Prvi korak koji je trebalo da uradi Državna revizorska institucija je da podnese krivičnu prijavu ukoliko po njenoj procjeni postoje elementi krivičnog djela", kaže Marić.
Naredne godine nova pravila
Kad je riječ o sankcijama za kršenje Zakona o javnim nabavkama, predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da se proceduralna kršenja javnih nabavki kažnjavaju kao prekršaj, ali da konkretan slučaj prevazilazi dimenzije nepoštovanja procedure.
"Potrošiti mimo procedure, ne mimo odobrenog nego mimo procedure, 4 miliona eura je nešto što mora da zabrine i Državnu revizorsku instituciju i državnog tužioca. Po meni tu se radi o zloupotrebi službenog ovlašćenja ili prekoračenju tog ovlašćenja. I jedno i drugo su krivično djelo za koja je zaprijećena visoka kazna, zavisno od toga kakve su posljedice te zloupotrebe. Ovdje su očigledno te posljedice izuzetno štetne za državni budžet, za trošenje para poreskih obveznika", upozorava Marić.
Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović je u srijedu, podsjetivši da zakonske odredbe koje prestupe u oblasti javnih nabavki tretiraju kao krivično djelo stupaju na snagu naredne godine, najavila i moguće dodatne novine u regulisanju ove oblasti.
"Javne nabavke su jedna od vrlo važnih politika EU gdje mi pokušavamo da institucionalizujemo sistem i kontinuiranu unaprijeđujemo zakonodavtsvo snažeći i mjere sankcionisanja. Odrednice koje tretiraju prestupe u toj oblasti, kao krivično djelo će tek biti na snazi slijedeće godine. Tako da postepeno ulazimo u taj proces gdje neće biti samo preporuka već i konkretnih sankcija ali dozvolite da zakon u tom smislu u potpunosti bude razrađen i primjenjljiv. Mislim da će to biti vrlo brzo tako da će i preporuke Državne revizorske institucije u tom smislu imati mnogo veću pravnu snagu i mislim da tu imamo i kontinuiranu podršku eksperata EU da tu oblast osnažimo. Vrlo je važno i postoji više ideja o centralizaciji nekih nabavki za potrebe svih institucija tako da je za očekivati da tu imamo još nekih novih prijedloga sa aspketa veće transparentnosti i većeg sankcionisanja", rekla je Đurovićeva.
U srijedu nije bilo moguće kontaktirati potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića koji rukovodi Ministarstvom za informaciono društvo, kao ni Dušana Simonovića, koji je bio na čelu nekadašnjeg Sekretarijata za razvoj. Nije bilo moguće ostvariti kontakt ni sa Direkcijom za javne nabavke, koja je nadležna za odobravanje nabavki za budžetske korisnike, a koja je i sama označena kao jedan od prekršilaca Zakona o javnim nabavkama.
U izvještaju Državne revizorske institucije navodi se da je pregovarački postupak sproveden bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje za licenciranje softvera za korišćenje Microsoft tehnologija, a da je njihova ukupna procijenjena vrijednost bila nešto manje od tri miliona i 200 hiljada, a da su ugovori potpisani na više od šest miliona i 600 hiljada.
Pošto su, kao organ koji je realizovao ove sporne javne nabavke, mediji isprva naveli Ministarstvo za informaciono društvo, uslijedila je reakcija da u to vrijeme ovo Ministarstvo nije ni postojalo, a da je ove nabavke realizovao bivši Sekretarijat za razvoj, te da je procedura sprovedena uz poštovanje Zakona o javnim nabavkama, a da je razlika u odobrenoj i isplaćenoj sumi posljedica činjenice da je Direkcija dala saglasnost za jednu budžetsku godinu, a da se ugovor sklopljen sa kompanijama: Microsft i Oracle, odnosio na trogodišnji period.
Predsjednik Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da postoje dva načina za reakciju države.
"Prvi je da država, odnosno revizorska institucija, u skladu sa ovlašćenjima iz zakona podnese krivičnu prijavu, a ako to nije učinila državni tužilac na osnovu saznanja o tome treba da po službenoj dužnosti preduzme potrebne mjere i naloži policiji ispitivanje tih činjenica i da jednostavno ide u dalju proceduru ka eventualnom otvaranju istrage, i tako dalje i tako dalje. Prvi korak koji je trebalo da uradi Državna revizorska institucija je da podnese krivičnu prijavu ukoliko po njenoj procjeni postoje elementi krivičnog djela", kaže Marić.
Naredne godine nova pravila
Kad je riječ o sankcijama za kršenje Zakona o javnim nabavkama, predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da se proceduralna kršenja javnih nabavki kažnjavaju kao prekršaj, ali da konkretan slučaj prevazilazi dimenzije nepoštovanja procedure.
Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović je najavila i moguće dodatne novine u regulisanju ove oblasti
"Potrošiti mimo procedure, ne mimo odobrenog nego mimo procedure, 4 miliona eura je nešto što mora da zabrine i Državnu revizorsku instituciju i državnog tužioca. Po meni tu se radi o zloupotrebi službenog ovlašćenja ili prekoračenju tog ovlašćenja. I jedno i drugo su krivično djelo za koja je zaprijećena visoka kazna, zavisno od toga kakve su posljedice te zloupotrebe. Ovdje su očigledno te posljedice izuzetno štetne za državni budžet, za trošenje para poreskih obveznika", upozorava Marić.
Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović je u srijedu, podsjetivši da zakonske odredbe koje prestupe u oblasti javnih nabavki tretiraju kao krivično djelo stupaju na snagu naredne godine, najavila i moguće dodatne novine u regulisanju ove oblasti.
"Javne nabavke su jedna od vrlo važnih politika EU gdje mi pokušavamo da institucionalizujemo sistem i kontinuiranu unaprijeđujemo zakonodavtsvo snažeći i mjere sankcionisanja. Odrednice koje tretiraju prestupe u toj oblasti, kao krivično djelo će tek biti na snazi slijedeće godine. Tako da postepeno ulazimo u taj proces gdje neće biti samo preporuka već i konkretnih sankcija ali dozvolite da zakon u tom smislu u potpunosti bude razrađen i primjenjljiv. Mislim da će to biti vrlo brzo tako da će i preporuke Državne revizorske institucije u tom smislu imati mnogo veću pravnu snagu i mislim da tu imamo i kontinuiranu podršku eksperata EU da tu oblast osnažimo. Vrlo je važno i postoji više ideja o centralizaciji nekih nabavki za potrebe svih institucija tako da je za očekivati da tu imamo još nekih novih prijedloga sa aspketa veće transparentnosti i većeg sankcionisanja", rekla je Đurovićeva.
U srijedu nije bilo moguće kontaktirati potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića koji rukovodi Ministarstvom za informaciono društvo, kao ni Dušana Simonovića, koji je bio na čelu nekadašnjeg Sekretarijata za razvoj. Nije bilo moguće ostvariti kontakt ni sa Direkcijom za javne nabavke, koja je nadležna za odobravanje nabavki za budžetske korisnike, a koja je i sama označena kao jedan od prekršilaca Zakona o javnim nabavkama.