Crna Gora je posvećena evroatlantskoj stabilnosti, bezbjednosti i ublažavanju razornih efekata rata u Ukrajini, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović tokom razgovora sa pomoćnicom državnog sekretara SAD, Karen Donfrid.
U kratkom saopštenju iz Abazovićevog kabineta se dodaje da je Crna Gora kredibilna NATO saveznica, a da je strateško partnerstvo sa SAD "čvrst i solidan osnov za promovisanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i zapadnih vrijednosti u regionu".
During a cordial conversation with the respected @KDonfried I emphasized that 🇲🇪, as a credible @NATO Ally, is committed to contributing to the Euro-Atlantic stability and security, mitigating the devastating effects of the war in 🇺🇦. ⬇️ pic.twitter.com/qky07ZZ2yd
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) November 30, 2022
Abazović se sa Donfrid sreo tokom drugog dana NATO sastanka ministara vanjskih poslova u Bukureštu.
On je ranije novinarima u Bukureštu potvrdio da je sagovornici Karen Donfrid pojašnjavao političku situaciju u Crnoj Gori.
"Važno je da podijelimo mišljenja o tome šta se dešava u Crnoj Gori i o spoljnoj politici. Postoji velika propaganda, galama ni oko čega. Uvijek treba koristiti priliku da ljudima objasnite šta se zbiva", rekao je Abazović dodajući da je jedan od izazova u Crnoj Gori deblokada Ustavnog suda.
U Crnoj Gori je u toku višemjesečna politička i institucionalna kriza jer je Vlada Dritana Abazovića izgubila povjerenje u Skupštini, parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom pokušava da preuzme ustavna ovlašćenja predsjednika države Mila Đukanovića, a predsjednik Milo Đukanović je odbio da imenuje novog mandatara na zahtjev parlamentarne većine.
Pročitajte i ovo: Pokušaj pretvaranja Ustavnog suda Crne Gore u politički plijenZa rješavanje niza pravnih pitanja nadležan je Ustavni sud koji je u blokadi od septembra, od kada ima samo tri sudije od ukupno sedam.
Novi pokušaj izbora četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda u Skupštini Crne Gore je zakazan za 12. decembar.
Za izbor sudija je neophodna tropetinska većina poslanika, odnosno 49 od ukupno 81. To znači da osim partija vladajuće većine prijedloge za sudije Ustavnog suda treba da podrži i dio opozicije.
Opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića traži zakazivanje prijevremenih izbora kao uslov za podršku kandidatima za Ustavni sud.