Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH najavio je u srijedu, 27. aprila kako će Hrvatski narodni sabor (HNS) odlučiti u narednom periodu da li će stranke sa hrvatskim predznakom učestvovati na izborima u oktobru ove godine.
Hrvatski narodni sabor BiH čine Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokratska zajednica 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski savez.
Tu su i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatska kršćanska demokratska unija, Hrvatska demokratska unija, Hrvatska nezavisna lista i Hrvatska lista za Livno.
Predsjednik HNS-a je Dragan Čović, a članovi predsjedništva ove organizacije su svi predsjednici navedenih stranaka.
Centralna izborna komisija BiH je najavila da će 4. maja održati sjednicu na kojoj će biti objavljena odluka o raspisivanju izbora.
“Onog trenutka kada Središnje izborno povjerenstvo proglasi raspisivanje izbora sigurno će se sastati predstavnici stranaka Hrvatskog narodnog sabora i dogovoriti naše dalje korake o tome kako ćemo se odnositi prema izbornom procesu i svemu onome što slijedi”, kazao je Čović nakon završene sjednice Doma naroda Parlamenta BiH na kojoj je na dnevnom redu bio prijedlog Kluba hrvatskog naroda o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Čitajte: Bojkot prijeti oktobarskim izborima u BiHKlub bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pozvao se na vitalni nacionalni interes i time zaustavio prijedlog izmjena izbornog zakona.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čine tri kluba, srpski, hrvatski i bošnjački. U svakom klubu su po pet predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u BiH. Vitalni interes može povući bilo koji od tri naroda ukoliko ocijeni da su nekim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi jednog od tri naroda.
Klub hrvatskog naroda je u prijedlogu predložio da prilikom izbora za člana Predsjedništva BiH svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata, a bio bi izabran onaj koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijelom entitetu Federacija BiH.
Kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prijedlog je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, ali da bude izabran onaj Hrvat koji dobije najveći broj glasova u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 (Hercegbosanski) i Posavskom kantonu.
U slučaju da nitko nije dobio većinu u tri kantona, onda se traži kandidat koji je dobio najveći broj glasova u najmanje dva od navedenih pet kantona. Ako nema ni takvog, bit će izabran onaj koji je dobio većinu glasova u najmanje jednom od tih pet kantona.
Prijedlog HDZ-a BiH ne mijenja izbor člana Predsjedništva iz Republike Srpske, jer predlažu da u tom entitetu bude izabran jedan Srbin.
U Prijedlogu HDZ-a BiH se navodi i da bi se broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH trebao birati iz zakonodavnog tijela svakog od deset kantona proporcionalno broju njegovih stanovnika i prema posljednjem popisu stanovništva.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”.
Tu odredbu je Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio diskriminatornim u više predmeta skupno nazvanim “Sejdić i Finci”.