Kluni: Borit ću se za Ismajilovu dok ne bude oslobođena

Amal Kluni i Hadžidža Ismajilova

Svjetski poznata odvjetnica za ljudska prava, Amal Kluni, tvrdi da azerbejdžanske vlasti zlouporabljuju vlast da bi ušutkali kritičare režima, uključujući i pritvorenu novinarku Hadidžu Ismajilovu.

Kluni, koja zastupa Ismajilovu pred Europskim sudom za ljudska prava, također navodi da je slučaj protiv Ismajilove u potpunosti politički motiviran s ciljem da je se spriječi da nastavi svoju istragu o korupciji predsjednika Ilhama Alijeva i članova njegove obitelji.

"Vjerujem da je bitno zaštititi novinara u borbi protiv moćne države koja je prešla granicu. U pitanju je vlast koja zlouporabljuje svoju moć da bi ušutkala novinare kao što je Hadidža, kao i druge kritičare vladajućeg režima", rekla je Kluni za RSE.

"Bitno je boriti se za prava novinara koji govore svijetu šta se dešava u njihovim zemljama", navela je cijenjena odvjetnica.

Ismajilova, renomirana istraživačka novinarka i stalna dopisnica RSE, uhićena je u Bakuu u decembru 2014. godine pod optužbom za koju njene pristalice tvrde da je politički motivirana.

U septembru je sud u Bakuu osudio Ismajilovu na sedam i po godina zatvora, potičući međunarodnu kritiku.

Kluni je u januaru potvrdila da će se pridružiti timu advokata Ismajilove, jačajući pravnu i javnu podršku Ismajilovoj.

Amal Kluni

U slučaju koji je podnijela Europskom sudu za ljudska prava, Kluni je rekla za RSE da ona i njen suradnik tvrde da nema osnovane sumnje da je Ismajilova počinila zločin za koji je optužena i da pritvor nije bio osnovan.

"Naprotiv, ovo je politički motiviran slučaj da bi se ograničila njena sloboda govora", rekla je.

"Hadidžin slučaj je simbol šireg napada na novinare i aktiviste za ljudska prava u Azerbejdžanu. Azerbejdžan je među zemljama sa najviše zatvorenih novinara na svijetu, a u pitanju je država članica Vijeća Europe, institucije čiji je cilj promoviranje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. To je nešto što nas mora zabrinjavati", istakla je Kluni.

Javno diskreditiranje

Pristalice Alijevog režima su u više navrata pokušali diskreditirati Ismajilovu, čak su objavili tajni nadzorni snimak.

Visoki vladini službenici su, također, napali Kluni tvrdeći da je armenskog porijekla, što je veoma bitno javnosti u Azerbejdžanu. Dvije zemlje su u neprijateljskim odnosima već dvije decenije nakon završetka rata u azerbejdžanskoj regiji Nagorno-Karabah.

Kluni , koja ima britansko i libansko državljanstvo, odbacila je navode.

"Ne vidim kako me pripadnost bilo kojoj naciji može diskreditirati. Istina je da moje porijeklo nije armensko, ali ne vidim zašto bi to bilo bitno", navela je Kluni, koja je bila uključena u nekoliko istaknutih slučajeva u svijetu, uključujući i odbranu kanadskog novinara Al-Jazeere i slučaj u kojem je predstavljala Armeniju pred Europskim sudom za ljudska prava.

"Jasno je da me činjenica da sam predstavljala Armeniju ne čini Armenkom ništa više što me predstavljanje Kambodže pred Međunarodnim sudom pravde učinilo Kambodžankom ili što me je savjetovanje grčke vlade učinilo Grkinjom", kazala je.

U međuvremenu, u napisanom pismu za RSE, Ismajilova, koja izdržava kaznu u zatvoru u Bakuu, je također osudila napade na Kluni.

Novinari pružaju podršku pritvorenoj Ismajilovoj

"Odabrala sam Kluni jer je branila (novinare) i bila sam zadovoljna kvalitetom njene odbrane", napisala je Ismajilova u pismo poslanom 10. marta.

"Nisam pitala za njeno porijeklo, jer ljudi iz civiliziranih zemalja ne postavljaju takva pitanja. Njeno mišljenje ili stavovi o bilo kojoj naciji ili događajima iz prošlosti me ne interesuju, jer ja poštujem slobodu mišljenja", precizirala je pritvorena novinarka.

Amal Kluni je, također, potvrdila svoju uključenost u program promoviranja ljudskih prava i međukulturalnog prihvatanja u Armeniji kroz fondaciju koju podržava njen suprug, glumac Džordž Kluni, još prije nego je prihvatila slučaj Ismayilove.

Hadidža Ismajilova je prihvatila inicijativu i navela je da je "promoviranje međukulturalnog razumijevanja neophodno u zemljama kao što je Armenija, gdje su etnički sukobi doveli do mnogo krvavih događaja".

Kluni je 14. marta podnijela povelik slučaj Europskom sudu za ljudska prava u ime Ismajilove, kao odgovor na pisani podnesak Azerbejdžana podnesen ranije ove godine.

"Nastavit ću se zalagati za njeno oslobađanje sve dok ne bude puštena na slobodu", poručila je Amal Kluni.