Kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik 4. avgusta u Mrkonjić-Gradu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, "vatreno" govorio na centralnoj manifestaciji obilježavanja 30 godina od hrvatske akcije "Oluja", malo ko je razmišljao o izbornim pravilima.
Ipak, sagovornici Radija Slobodna Evropa, smatraju da bi taj, ali i Dodikovi slični nastupi morali biti "pod lupom" Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zbog mogućeg kršenja izbornih pravila pred opšte izbore, zakazane za 4. oktobar.
Razlog je, sa jedne strane govor kojim se postiže stranačka promocija kroz "homogenizaciju" biračkog tijela, a sa druge strane i "potencijalna zloupotreba javnih resursa", jer Dodik učestvuje na događajima koje organizuju ili finansiraju javne institucije.
Čitajte:
Iz Mrkonjić Grada Vučić poručio: "Nećemo dozvoliti da više ikada bude 'Oluje'" Zašto je grupa od 30 osoba neovlašteno ušla u Federaciju BiH kao obezbjeđenje tokom Vučićeve posjete?Pri tome, godina dana je prošla kako Dodik više ne obavlja niti jednu javnu funkciju, nakon što je smijenjen sa mjesta predsjednika entiteta Republika Srpska jer je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te šest godina zabrane političkog djelovanja.
Transparency International u BiH za Radio Slobodna Evropa ističe kako se ime Milorada Dodika nalazi u nekoliko od njihovih 26 prijava za preuranjenu izbornu kampanju. U toj organizaciji navode i kako su evidentirali više od 1.200 slučajeva preuranjene kampanje i drugih kršenja izbornih pravila.
Istovremeno tvrde i da CIK BiH ne kažnjava djela na način kako je to činjeno u ranijim izbornim ciklusima, da slučajeve posmatraju "dosta blaze".
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do početka avgusta izrekla je 38 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona, najviše zbog preuranjene kampanje pred Opšte izbore zakazane za 4. oktobar.
Dok u Transparencyju upozoravaju na javne tribine političkih stranaka, promociju infrastrukturnih projekata i nastupe političkih lidera na događajima koje organizuju institucije, iz CIK-a za Radio Slobodna Evropa odgovaraju da "svaki predmet razmatraju pojedinačno i u skladu sa zakonom".
Dodik kao primjer različitih tumačenja
Trebalo bi detaljno analizirati Dodikov govor na obilježavanju Oluje, ali i svim drugim događajima, kako bi se utvrdilo da li ima kršenja izbornih pravila, ističe za RSE bivši član CIK-a Vehid Šehić.
"Sve zavisi od toga šta govori. Zato je jako bitno analizirati govor, da vidimo da li se tu tačno mogu pronaći elementi nezakonite kampanje. Evo, i sada je on govorio sve što iskoristi da bi napravio homogenizaciju svog biračkog tijela. I sve radi na etničkom principu koji je prisutan.
Kada bismo analizirali govore, evo sada i oko Oluje ili nekih drugih stvari, vidjećete da se to zloupotrebljava i za predstojeće izbore, da se podižu nacionalne tenzije. Znate, onda su ljudi tu jako osjetljivi, naročito u Bosni i Hercegovini", naveo je Šehić.
Ožegović ističe da se "slabosti" u odlučivanju CIK-a vidi i kroz druge nastupe Dodika.
Iako više ne obavlja nijednu javnu funkciju, Milorad Dodik je posljednjih mjeseci zajedno sa premijerom RS Savom Minićem, ministrima i drugim funkcionerima prisutan na brojnim javnim događajima, otvaranjima projekata i infrastrukturnim radovima.
"Imali smo nekoliko primjera gdje on hoda zajedno sa premijerom ili drugim rukovodiocima institucija koji mu daju prostor za političke govore u ovom periodu, gdje on u ime Vlade daje obećanja, uradiće se ovo ili ono", kaže Ožegović.
Čitajte:
Objavljen izgled glasačkih listića na prvim izborima s novim tehnologijama u BiHMilijarde eura za nepovezane autoceste u BiH: Svako gradi 'svoje'Prema njegovim riječima, jedan od takvih slučajeva bio je i nastup na Sokocu, gdje je Dodik govorio o budućim projektima i investicijama.
"CIK je ocijenio da tu nema prekršaja jer nije bilo direktnog poziva da se glasa za određenu političku stranku niti je utvrđeno da su projekti predstavljeni kao stranačka zasluga", navodi Ožegović.
Za Transparency je upravo takvo obrazloženje dokaz da se izborna pravila danas tumače drugačije nego ranije.
Prema riječima Ožegovića, među sličnim primjerima su i javne tribine Stranke demokratske akcije, lidera Bakira Izetbegovića u Travniku, veliki bilbord Pokreta Sigurna Srpska čiji je predsjednik Draško Stanivuković u Banjaluci, kao i skupovi koje je Dodikov SNSD organizovao po banjalučkim naseljima.
"Stranka demokratske akcije organizovala je najmanje devet javnih tribina. Pokret Sigurna Srpska imao je veliki bilbord kojim poziva građane da mu se pridruže. SNSD je organizovao druženja po naseljima sa besplatnim sadržajima za građane. Ranije su takve stvari sankcionisane. Danas nisu", tvrdi Ožegović.
On smatra da CIK danas mnogo uže tumači pojam preuranjene kampanje.
"Sada se praktično smatra da nema prekršaja ukoliko građani nisu direktno pozvani da glasaju za određeni politički subjekt", kaže Ožegović.
Transparency International BiH navodi da je tokom prvog mjeseca monitoringa evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za potrebe kampanje.
Više od 70 odsto tih slučajeva odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornoj godini.
Prema podacima te organizacije, u posljednjih mjesec dana otvorena su 173 infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti oko 450 miliona maraka (oko 230 miliona evra), dok je vrijednost radova koji su zvanično otvoreni u tom periodu procijenjena na oko 120 miliona maraka (65 miliona evra).
Transparency je evidentirao i 108 slučajeva jednokratnih budžetskih davanja građanima ukupne vrijednosti veće od 45 miliona maraka (oko 23 miliona evra), kao i 33 slučaja nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva.
Šta kažu u CIK-u?
Iz Centralne izborne komisije BiH za Radio Slobodna Evropa navode da svaki predmet razmatraju pojedinačno.
"Centralna izborna komisija BiH je kolektivni organ i odluke donosi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kada su u pitanju eventualna kršenja Izbornog zakona BiH u izbornom periodu svakom predmetu se pristupa pojedinačno i o tome donosi relevantna odluka", naveli su iz CIK-a.
Dodaju da je pregled svih prigovora i žalbi javno dostupan na internet stranici Komisije i da se podaci ažuriraju jednom sedmično.
Na pitanje da li je došlo do promjene prakse u odnosu na prethodne izborne cikluse, Komisija nije direktno odgovorila.
Od raspisivanja Opštih izbora do 7. avgusta izrečeno je 38 novčanih kazni zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe djece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona.
Među kažnjenima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka, Pokret Sigurna Srpska i drugi politički subjekti.
Čitajte:
Prvi izbori s novim tehnologijama u BiH: Kako će izgledati glasački listić?Najveća pojedinačna kazna od 8.000 maraka (oko 4.090 evra) izrečena je SNSD-u zbog objava o rekonstrukciji puta u banjalučkom naselju Dragočaj, dok je istoj stranci izrečena i kazna od 5.000 maraka (oko 2.560 evra) zbog promocije asfaltiranja puta u Piskavici, što je CIK okvalifikovao kao preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa.
Kažnjeni su i SDA zbog objava Bakira Izetbegovića na društvenim mrežama, SDP BiH zbog predstavljanja programa i izbornih planova, SDS zbog medijskih istupa stranačkih funkcionera, kao i više manjih stranaka i kandidata.
Prava slika rada CIK-a moguća tek nakon izbora
Vehid Šehić, bivši član CIK-a BIH, te predsjednik i Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", smatra da se rasprava o tome da li je CIK promijenio praksu ne može voditi samo na osnovu broja podnesenih prijava.
Mnogo je važnije, kaže, kakvi su dokazi dostavljeni uz prijave i da li oni nesumnjivo ukazuju na kršenje Izbornog zakona.
"Sigurno da treba prijavljivati. Ali meni je daleko bitniji kvalitet svih prijava nego kvantitet. Treba jasno precizirati i dostaviti dokaze i činjenice da bi se olakšalo Izbornoj komisiji da donese pravilnu odluku na osnovu utvrđenih činjenica, kako se to kaže, na nesumnjiv način, da ukazuje na povrede konkretnog Izbornog zakona", kaže Šehić za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje da će se tek nakon završetka izbornog procesa moći vidjeti da li su slični slučajevi tretirani na isti način.
"Koalicija 'Pod lupom' će pokušati da utvrdi kakva je praksa kod kažnjavanja političkih subjekata za ista ili slična kršenja, da li ima nekih odstupanja, jer se mora voditi računa da se uvijek cijeni društvena opasnost i da te kazne moraju biti adekvatne i ujednačene", navodi Šehić.
Prema njegovim riječima, posebno bi problematično bilo ukoliko postoje slučajevi u kojima su prijave bile potkrijepljene dokazima, a ipak nisu rezultirale postupkom ili sankcijom.
Govoreći o javnim radovima i infrastrukturnim projektima koji se intenziviraju u izbornim godinama, Šehić upozorava da se mora praviti razlika između zakonitog trošenja budžetskog novca i njegove političke zloupotrebe.
"Uočilo se unazad, kroz mnoge izborne cikluse, da su drugačiji budžeti predviđeni i usvojeni kada je izborna godina u odnosu na neizbornu godinu. To se posebno odnosi na infrastrukturne projekte u okviru jedinica lokalne samouprave, jer je to najvidljivije. Biće asfaltiran put, sređen dio vodovoda ili neki drugi infrastrukturni projekat", kaže Šehić.
Čitajte:
Milionska dijaspora, a sve manje birača: Zašto bh. državljani u inostranstvu odustaju od glasanja?Ipak, upozorava da samo postojanje takvih projekata ne predstavlja automatski kršenje zakona.
"Kada je on to predvidio u budžetu, ne možemo reći da je to nenamjensko trošenje javnih sredstava", navodi on, dodajući kako problem nastaje kada se javni resursi koriste za stranačku promociju.
Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama.
Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana prije održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.