Vrhovni sud Republike Srpske (RS) odbio je zahtjev Udruženja "Resursni Aarhus centar u BiH" da preispita presude Okružnog suda u Banjaluci o davanju ekološke dozvole Hidroelektrani (HE) "Buk Bijela" na rijeci Drini.
Vrhovni sud RS odlučio je da je presuda nižeg suda pravilan, te da ne stoji prigovor Udruženja da nije primijenjena Konvencija o procjeni ekoloških uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija), saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Navodi se da je odbijen i prigovor da se u odnosu na Federaciju BiH i Brčko distrikt nije postupalo prema Zakonu o zaštiti životne sredine.
"Ovom presudom je pravno dokazano da je postupak pribavljanja ekološke dozvole u potpunosti sproveden u skladu za Zakonom o zaštiti životne sredine, te da nije došlo do kršenja međunarodnih konvencija koje se odnose na oblast životne sredine", ističe se u saopštenju.
Presudom Vrhovnog suda je potvrđeno da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske od samog početka transparentno radilo po zakonu, tvrde iz ovog ministarstva.
Čitajte:
Tužilaštvo BiH istražuje nesprovođenje odluka o centralama na DriniUstavni sud BiH produžio rok Komisiji za rješenje spora HE Buk-BijelaCrna Gora i RS formiraju ekspertni tim za hidroelektranu Buk BijelaPrijava Ustavnog suda BiH u Tužilaštvu od jula
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) podnio je u julu ove godine prijavu Tužilaštvu BiH, jer Komisija za koncesije BiH nije provela njihovu odluku koja se tiče gradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini, na istoku BiH.
Radi se o zajedničkom projektu Republike Srpske i Srbije vrijednom oko 520 miliona evra, u okviru kojeg je većinski vlasnik Srbija.
Kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane Buk-Bijela je položen polovinom prošle godine.
Ustavni sud BiH polovinom prošle godine utvrdio je da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republike Srpske.
Pitanje ustavnosti su postavili poslanici Parlamenta BiH koji smatraju da je gradnja hidroelektrana započeta na državnoj imovini sa kojom entitet RS nema pravo da raspolaže.
Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor. Kada Komisija to nije uradila u predviđenom roku, dobila je još šest mjeseci da problem riješi.
Na rijeci Drini kod Foče na istoku BiH, Radio Slobodna Evropa je u julu zabilježio da je gradnja Hidroelektrane Buk-Bijela nastavljena bez obzira na spor koji je utvrdio Ustavni sud BiH.
Radovi na HE u julu ove godine
Šta predviđa zajednički projekat RS i Srbije?
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".
Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.
Vlasti RS-a projekte izgradnje hidroelektrana sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.
To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.