Arheolozi u Bugarskoj saopćili su da su otkrili najstariji prahistorijski grad pronađen do danas u Evropi. Smatra se da je to utvrđeno naselje, u blizini današnjeg grada Provadia, bilo važan centar za proizvodnju soli.
Njegovo otkriće u sjeverozapadnoj Bugarskoj moglo bi objasniti nalazak velike gomile zlata u blizini tog mjesta prije 40 godina.
Arheolozi vjeruju da je u gradu živjelo oko 350 stanovnika i da datira iz vremena između 4.700 i 4.200 godina prije Hrista.
To je bilo oko 1.500 godina prije nastanka drevne grčke civilizacije.
Mještani su prokuhavali vodu iz obližnjeg potoka i koristili su je za stvaranje blokova soli, kojima su kasnije trgovali i čuvali meso.
Sol je u ta vremena bila dragocijena roba, dok eksperti tvrde da bi to moglo pomoći u objašnjavanju velikih odbrambenih zidina koje okružuju grad.
Tokom iskopavanja na lokaciji, započetih 2005. godine, također su otkriveni ostaci dvije dvospratne kuće, niz lokacija koroštenih za obavljanje rituala, kao i dijelovi odbrambenih struktura.
Mala nekropola otkrivena je na istoj lokaciji u ovoj godini i još je istražuju arheolozi.
"Ovo nije grad nalik na grčke gradove-države, stari Rim ili na srednjovjekovna naselja, jer arheolozi se slažu da je stvoren u petom mileniju prije Hrista", izjavio je Vasil Nikolov, istraživač iz bugarskog Nacionalnog instituta za arheologiju AFP-u.
Arheolog Krum Bačvarov iz instituta izjavio je da je posljednje otkriće "izuzetno zanimljivo".
"Goleme zidine oko naselja, koje su veoma visoke i izgrađene od kamenih blokova, nešto su neviđeno na praistorijskim lokacijama u jugoistočnoj Evropi do sada", izjavio je on za AFP.
Slični rudnici soli u blizini bosanskog grada Tuzle i Turde u Rumuniji pomogli su u dokazivanju postojanja brojnih civilizacija koje su također iskopavale bakar i zlato u karpatskim i balkanskim planinama tokom istog vremenskog perioda.
Njegovo otkriće u sjeverozapadnoj Bugarskoj moglo bi objasniti nalazak velike gomile zlata u blizini tog mjesta prije 40 godina.
Arheolozi vjeruju da je u gradu živjelo oko 350 stanovnika i da datira iz vremena između 4.700 i 4.200 godina prije Hrista.
To je bilo oko 1.500 godina prije nastanka drevne grčke civilizacije.
Mještani su prokuhavali vodu iz obližnjeg potoka i koristili su je za stvaranje blokova soli, kojima su kasnije trgovali i čuvali meso.
Sol je u ta vremena bila dragocijena roba, dok eksperti tvrde da bi to moglo pomoći u objašnjavanju velikih odbrambenih zidina koje okružuju grad.
Tokom iskopavanja na lokaciji, započetih 2005. godine, također su otkriveni ostaci dvije dvospratne kuće, niz lokacija koroštenih za obavljanje rituala, kao i dijelovi odbrambenih struktura.
Mala nekropola otkrivena je na istoj lokaciji u ovoj godini i još je istražuju arheolozi.
"Ovo nije grad nalik na grčke gradove-države, stari Rim ili na srednjovjekovna naselja, jer arheolozi se slažu da je stvoren u petom mileniju prije Hrista", izjavio je Vasil Nikolov, istraživač iz bugarskog Nacionalnog instituta za arheologiju AFP-u.
Arheolog Krum Bačvarov iz instituta izjavio je da je posljednje otkriće "izuzetno zanimljivo".
"Goleme zidine oko naselja, koje su veoma visoke i izgrađene od kamenih blokova, nešto su neviđeno na praistorijskim lokacijama u jugoistočnoj Evropi do sada", izjavio je on za AFP.
Slični rudnici soli u blizini bosanskog grada Tuzle i Turde u Rumuniji pomogli su u dokazivanju postojanja brojnih civilizacija koje su također iskopavale bakar i zlato u karpatskim i balkanskim planinama tokom istog vremenskog perioda.