Vlada, sindikati i organizacije poslodavaca postigli su dogovor o glavnim tačkama nacrta državnog budžeta Bugarske za 2026. godinu, koji je bio povod da hiljade ljudi izađe na proteste širom zemlje ove sedmice.
Ministrica finansija Temenužka Petkova na brifingu za medije 5. decembra rekla je da su se dogovorili da vlast odustane od spornih budžetskih tačaka koje su bile povod za proteste, a to su povećanje plata u javnom sektoru na štetu većih poreza i doprinosa za osiguranje za privatni sektor.
Vijest dolazi nakon što je Petkova ranije 5. decembra održala još jedan sastanak sa predstavnicima velikih poslovnih organizacija i sindikata. Nakon toga, objavila je da su se dogovorili nekoliko stavki.
Dogovoreno je da porez na dividendu ostane 5 posto umjesto 10 posto u prethodnom nacrtu, da se ukine povećanje doprinosa za socijalno osiguranje za 2 procentna poena, te da se ukine obaveza preduzeća da u maloprodaji koriste softver za upravljanje prodajom koji odobre institucije.
Usaglasili su se i da se ukine automatski mehanizam za određivanje visine naknada u sektorima kao što su "Odbrana" i "Sigurnost", što bi ih još jednom povećalo. Ovaj automatski mehanizam fiksirao je plate u nekoliko oblasti sa prosječnom platom u zemlji.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ko stoji iza nasilja nakon masovnih protesta u Bugarskoj?
Petkova je prvobitno rekla da će ovo odnositi samo na plate u sektorima "Sigurnosti" i "Odbrane", ali je kasnije spomenula "sve" sektore u kojima se formula primjenjuje.
Osim toga, sindikati i poslodavci su se takođe dogovorili o maksimalnom prihodu socijalnog osiguranja, pto je nešto niže od početnog prijedloga.
Novi nacrt budžeta trebao bi biti podnesen na razmatranje Narodnoj skupštini 8. novembra.
Ovo se dogodilo nakon što je zemlju zahvatili rekordni protesti koji su počeli zbog budžeta, ali su se pretvorili u demonstracije protiv vlade stranaka GERB, DPS, BSP i ITN-a u cjelini.
Vlada je povukla prethodnu verziju budžeta za 2026. godinu i saopštila da će pripremiti novi. Međutim, odbija da podnese ostavku, kako su zahtijevali demonstranti, predsjednik Rumen Radev i opozicija.
Stoga je 5. decembra opoziciona koalicija PP-DB, uz pomoć stranaka APS i MECH, podnijela zahtjev za izglasavanje nepovjerenja kabinetu.